KOLAR inflacija je odgovornost Vlade, ne može se prebaciti na trgovce
Sindikati upozorili na probleme u obrazovanju povodom Međunarodnog dana obrazovanja
HAKOM-ova brošura Ključevi sigurnog interneta za 50.000 učenika
Nova TV priprema ponudu za dodjelu nove koncesije
Sabor u petak glasa o vraćanju Josipa Dabre u saborske klupe
Uručeni Sporazumi o preventivnim pregledima za hrvatske branitelje za 2025.
SLJEPĆEVIĆ Naš film govori i o situaciji u kojoj smo danas

  Kultura

Jubilarno 10. Dravsko proljeće u Starinu (Dravasztara)

        04.04.2016.
Jubilarno 10. Dravsko proljeće u Starinu (Dravasztara)

Rijeka Drava, jedna od posljednjih europskih nezagađenih ljepotica, koja spaja a ne razdvaja narode na obje njene obale. Već 10. godinu svakog Mladog Uskrsa folklorna manifestacija Dravsko proljeće susretište je Hrvata s obje strane granice Hrvatske i Mađarske, naizmjenično svake godine u Sopju i Starinu. Inicijativu koja je formalizirala već od davnina uspostavljene prijateljske i rodbinske veze s obje strane granice začeli su i ostvarili sadašnji načelnici Starina Šandor (Šonji) Matoricz i Sopja Jozo Granjaš.

U županiji Baranja, u šeljinskom okrugu 8 je sela s autohtonim većinskim hrvatskim stanovništvom još od 13. stoljeća. Sela su to nasuprot sela u Hrvatskoj od Noskovaca od Budakovca. U samom mjestu Starinu poslije 2. svjetskog rata živjelo je 1.150 Hrvata, a danas je svih stanovnika u selu oko 450. Od 2012. postoje inicijativa naše Virovitičko-podravske i Baranjske županije da se kroz projekt Dravastara ojačaju gospodarske, prometne i svake druge veze koje bi revitalizirali ove dvije mikroregije koje su u svakom smislu (demografskom najviše) prilično zapuštene. Prvo bi se u pogon pustila skela (kompa) preko Drave između Sopja i sela Revfalu koja bi na 10- tak minuta skratila put koji danas preko Barča ili Harkanja iznosi više od 90 kilometara. Zatim bi se sa sredstvima EU išlo u izgradnju mosta. Kod Čađavice se je od 1895. preko Drave prometovalo željezničkim mostom koji je potpuno urušen 1966. nakon što je stradao u 2. svjetskom ratu. Zasad su to lijepe želje koje bi ako se ostvare pomogle da spomenuti hrvatski živalj u Mađarskoj opstane i ne bude potpuno asimiliran.

Na ovoj jubilarnoj fešti prvi dan odigran je malonogometni turnir s ekipama iz Sopja, Nove Šarovke, te Starina i Martinaca. U kuhanju su se okušala hrvatska i mađarska lovačka društva. Drugi dan počeo je sv. Misom u župnoj crkvi koju je predvodio sopjanski župnik Augustin Tašić. Nakon toga krenula je folklorna povorka kroz selo sastavljena od ovih umjetničkih družina: tamburaški orkestar Biseri Drave Starin, ženski pjevački zbor Korjeni Martinci, KUD Drava Lukovišće, KUD Podravina Barcs, KUD Tanac Pečuh, KUD Podravac Sopje, KUD Podravina Čađavica, KUD Voćin iz Voćina i muška klapa Eufemija s otoka Raba. Na više stajališta u selu nuđeni su im kolači i piće, a oni su okupljenim domaćinima pokazivali svoja plesačka i pjevačka umijeća. Nakon 2 satnog ophoda kroz selo počeo je folkolorni program pod šatorom. Njemu su visokih gostiju nazočili Mišo Hepp, glasnogovornik hrvatske manjine u Mađarskom parlamentu i Zdravko Dijaković dožupan VPŽ. Sudionike i publiku pozdravili su Ivan Budan predsjednik Hrvatske državne samouprave u Mađarskoj, te dvojica domaćina načelnici Šandor i Joza koji su izmijenili darove i otvorili plesačko-pjevačke nastupe. Svi sudionici su dali sve od sebe i pokazali da pjesma i ples nemaju granica u spajanju ljudi. Nakon večere do 2 sata poslije ponoći nazočne je zabavljao poznati slavonski pjevač Šima Jovanovac.

 

Komentari




Još iz kategorije Kultura



Virovitica.net koristi kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na portalu Virovitica.net kliknite ovdje.