U godini mnogih obilježavanja događaja koji se tiču početaka borbenih djelovanja protiv velikosrpske agresije i nametnutoga rata bivši pripadnici virovitičkog 19. Mješovitog protu-oklopnog artiljerijskog divizijuna okupili su se 16. prosinca u prostoru ''Dnevnog boravka'' podno starog vatrogasnog tornja kako bi svojim fotografijama i ostalim dokumentima zainteresiranom građanstvu i svojim bivšim suborcima obnovili uspomenu na slavne dane ove, gotovo zanemarene i zaboravljene postrojbe koja se u posljednjih trideset godina, od početka i završetka domovinskog rata pa do naših dana okupila svega dva puta?!
Prvi puta prilikom osnivanja u Podgorju i drugi puta kada se obilježavalo prvu godišnjicu na nogometnom igralištu u Milanovcu. Jest da je između bila i prisega ali i ona se obavila na dva puta zbog zauzetosti pripadnika na položajima. A bilo je mnoštvo prilika i obljetničarskih datuma i godina ali zbog nezaintersiranosti, letargije, introvertnosti ili razočaranja sve do ove godine izostala su bilo kakva druženja.
Poslije okupljanja dvadesetak pripadnika koje se zbilo na sam dan osnivanja 19.rujna ove godine marni artiljerci su samoinicijativno upriličili i izložbu na kojoj je uvodno prozborio Dražen Bunjevac napomenuvši da mu je drago što su se pojavili njegovi bivši kamaradi pa tako i časnici od kojih je Zvonimir Kasumović dobio prigodu da ukratko iznese ratni put postrojbe i svoje dojmove o ovakvom prigodničarskom okupljanju.
- Svoj ratni put smo započeli na ovom našem bilogorskom području, od Levinovca, Golog Brda, Jasenaša, Đulovca, slatinskog područja pa do Daruvara i Doljana, zatim novljansko ratište pa Lipik, Pakrac i Slavonski Brod te zaključno na ''Južnom bojištu'' kao ispomoć ''Tigrovima'' prilikom deblokade Dubrovnika. Iako smo djelovali kao samostalna postrojba najviše smo pomagali našoj virovitičkoj 127.brigadi pa požeškoj 123. i jedinicama koje su pripadale bjelovarskom zbornom području te svima ostalima koji su imali tu potrebu da im u oslobađajućim akcijama dajemo potporu. Poslije ''Sarajevskog primirja'' početkom siječnja 1992. godine te su akcije prestale tako da ja u četvrtom mjesecu nisam više bio postrojbi na raspolaganju. Već tijekom svibnja 1992. godine kada je predhodno došlo i do promjene imena u 19. Protu-oklopno topničko-raketni divizijun (POTRD), od iskusnih topnika ustrojena je školska bitnica u Virovitici u koju su iz svih krajeva Hrvatske pridošli prvi naraštaji topnika – ročnika koji su svladavali izobrazbu. Ono što me čini ponosnim i spokojnim je to da na našu veliku sreću nismo imali nijednog poginulog pripadnika, tek nekoliko ranjenih tako da mi je bilo puno lakše jer nisam morao ići rodbini donositi najtužnije vijesti i objašnjavati kako je bilo. Poslije demobilizacije ratnika u srpnju 1992. godine postrojba je još egzistirala neko vrijeme a onda se ugasila.
Potom je autor i urednik izložbe kao i prigodnog kataloga, Dražen Bunjevac, redom objašnjavao neke važne i značajne fotografije i dokumente kako bi što vjernije dočarao te teške i neizvjesne dane posebno napomenuvši na početku kako je prvu fotografiju sa bilo kojeg virovitičkog bojišta napravio pokojni novinar ''Virovitičkog lista'' Predrag Štetić Fana koja je nažalost ostala do danas neobjavljena iako je kasnije nekim ''urednicima'' raznoraznih prigodnih priloga, tiskovina i monografija bila nuđena?!
Uslijedile su priče i pojašnjenja o crno-bijelim fotografijama koje su objavljene u ''Virovitičkom listu'' 1991./92. godine i to naslovnice i reportaže u podlistovima ''Hrvatski vojnik'' i ''Bojovnik'' koji su specijalno donosili vijesti i priloge sa bojišta među kojima i snimke novinara Karla Puškarića i Renate Prekratić.
Od zanimljivog materijala kojega su prikupili i ponudili; Zlatko Cah, Željko Ćavar, Branko Beneta, Darko Đud, Stjepan Galic, Zvonko Horvat i Božo Zrnić te one samoga autora, mogu se vidjeti slike razrušenih objekata Daruvara, Lipika i Pakraca zajedno sa njihovim braniteljima iz MPOAD-a ali i nekih pripadnika ostalih postrojbi što ih čine raritetnim. Posebna je priča bila sročena o dvjema fotografijama snimljenim kada je prilikom napada sa četiri projektila bila pogođena kuća u kojoj je boravilo ili se unutra i oko nje muvalo desetak boraca i nikom od njih nije falila ni dlaka?! Osim navedenih, pojašnjene su slike sa terena ali i one konspirativnog sadržaja kao i portreti desetak bojovnika kojih nema na grupnim slikama.
Poslije ispričanih autorovih dojmova priliku da otvori izložbu i izgovori pokoju prigodnu rečenicu dobila je, uvijek rado viđena u takvim prilikama, dogradonačelnica Virovitice Vlasta Honjek-Golinac koja je pozdravila sve nazočne goste i čestitala obljetnicu prisutnim pripadnicima postrojbe prisjetivši se postavljenog topa na igralištu ''NK Podgorja'' kao spomen obilježja kojemu bi možda trebalo malo krovište promijeniti ili ga modernizirati.
- Preporučujem vam da se svakako nastavite okupljati i da taj 19. rujan bude vaš dan kada ćemo se prisjetiti i obilježiti ovih prekrasnih i dirljivih stvari, ali ne samo vi, nego da se pozovu i mnogi drugi. Tamo ima i škola i da taj dan bude ipak nešto značajno za grad Viroviticu jer ste svojim sudjelovanjem u Domovinskom ratu dali veliki doprinos i svaka čast tome što niste imali žrtve te vam zahvaljujem na potaknutoj inicijativi. Dobro je i uvijek postoji mogućnost da se pokaže i vidi vaš rad i nastojanje i sigurno ima još takvih prizora za koje se ne zna niti su ovako prikazane a trebaju se vidjeti i svakako zabilježiti za mlađa pokoljenja. Još jednom vam čestitam vaš dan i otvaram ovu izložbu!
Pri kraju je autor zamolio svoje suborce koji imaju doma fotografije i čuvaju svoje uspomene neka ih donesu i predstave a on će se potruditi da se to bilo kako objavi. Zahvalivši još jednom svima na dolasku iskazavši želju za ponovnim susretom dogodine, ako ne nekim povodom prije.
Treba još napomenuti da je spomenik izgrađen zahvaljujući Veteranskoj udruzi Podgorja, na čelu s Tomislavom Vampovcem 2007. godine a Virovitičko-podravska županija je ove godine 19. MPOAD-u Virovitica dodijelila Povelju zahvalnosti za izniman doprinos u obrani suvereniteta i neovisnosti Republike Hrvatske u prigodi tridesete godišnjice osnutka.
Izložba je otvorena do 31. prosinca ove godine i to svaki radni dan od 8 do 14.30 sati u Dnevnom boravku GDCK-a na Zvonimirovu trgu 2.