DHMZ: Oblačno uz povremenu kišu
Večernji list: U Karlovcu se uselile prve dvije od 10 sirijskih obitelji
Jutarnji list: Dekanica Filozofskog kriva za uzmeniravanje na poslu
Kolakušić na Pantovčaku očekuje plaću od minimalno 70 tisuća kuna
Bernardić: Bilo bi bolje da predsjednički izbori nisu u vrijeme blagdana
Grubišno Polje: Na Sajmu sira 142 izlagača iz 13 hrvatskih županija
Čačić: Narodna stranka - Reformisti podržat će Milanovića

Izložba „Knjige časopisi i notni zapisi: U povodu 200-te obljetnice rođenja Vatroslava Lisinskoga“


  Kultura           mm           20.10.2019.         307 pogleda
Izložba  „Knjige časopisi i notni zapisi: U povodu 200-te obljetnice rođenja Vatroslava Lisinskoga“

 Povodom dvjestote obljetnice rođenja jednog od najznačajnijih hrvatskih skladatelja, Vatroslava Lisinskog, Ogranak Matice hrvatske u Virovitici u suradnji s Gradskom knjižnicom i čitaonicom u Virovitici priprema otvorenje izložbe „Knjige časopisi i notni zapisi: U povodu 200-te obljetnice rođenja Vatroslava Lisinskoga“.

Svečano otvorenje upriličit će se u utorak, 22. listopada, a sam program započinje u 18 sati. Virovitičani i njihovi gosti tom će prilikom moći vidjeti originalna izdanja koja je prikupio Stjepan Sučić, dugogodišnji dopredsjednik Matice Hrvatske.

Vatroslav Lisinski (pravoga imena Ignac Fuchs) rođen je u Zagrebu 8. srpnja 1819. godine. Bio je praški student te hrvatski ilirac i preporoditelj. Surađivao je s hrvatskim preporoditeljima poput Dimitrija Demetra, Ivana Kukuljevića Sakcinskoga, Petra Preradovića, Ivana Trnskog te drugim umjetnicima pa je tako tijekom jedne koncertne turneje svirao s Albertom Štrigom, Ferdom Livadićem, Ljudevitom Pichlerom i Franjom Stazićem, a glazbeni suradnik bio mu je i skladatelj Ivan Zajc.

Najpoznatiji je ipak kao autor prve hrvatske opere „Ljubav i zloba“, a uz njegovo ime rado se povezuju i opera „Porin“ te skladba „Miruj, miruj, srce moje“. Živio je skromno, gotovo na rubu siromaštva, a umro prerano, 31. svibnja 1854. godine, ne napunivši ni 35 godina. Pokopan je u arkadi preporoditelja na zagrebačkom Mirogoju. Jedna od najstarijih koncertnih dvorana u Zagrebu danas nosi njegovo ime.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Kultura



Ove mrežne stranice koriste kolačiće kako bismo vam pružili bolje korisničko iskustvo. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje. Nastavkom pregleda web stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda kliknite na: