Bernardić: Restart koalicija će sama osvojiti stabilnu većinu
HZJZ: Potpise birača ponajprije prikupljati na otvorenome
Stožer ukinuo zabranu rada nedjeljom
Restart: Vlada je prespavala predsjedanje EU-om
DIP: Podatke za izbore birači mogu promijeniti do 24. lipnja
Polovina umirovljenika prima prosječno 1.420 kuna mirovine
Bernardić: Izdaja je nacionalnih interesa da nafta odlazi u mađarske rafinerije

  Kultura

Izložba „Građevinac, oko i pećina“ Igora Rufa u Galeriji „Atelijeri Žitnjak“

  culturenet.hr           26.02.2015.         1047 pogleda
Izložba „Građevinac, oko i pećina“ Igora Rufa u Galeriji „Atelijeri Žitnjak“

U petak, 27. veljače u Galeriji  Atelieri Žitnjak, s početkom u 19 sati, otvara se izložba Igora Rufa, 'Građevinac, oko i pećina'.

Tri rada od kojih se sastoji izložba izvedena su u mediju videa, fotografije i kinetičkog objekta. U središnjem amblematskom radu, videu 'Pećina', autor je inscenirao situaciju 'življenja u pećini', uvodeći nas u svoj pećinski život  pomaknutom pjesmicom-brojalicom koju izvodi uz gitaru u uvjerljivom ambijentu primordijalne nastambe. Ova nadrealna pjesmica, kao neka vrst umjetničkog statementa, rugajući se svojim ludizmom 'ozbiljnosti situacije' i 'mjestu kao sudbini', povezuje i objašnjava sva tri rada.


Moglo se primijetiti, pa ću i ja ovdje skrenuti pažnju na to, kako Ruf u posljednje vrijeme rastvara svoj odnos spram dosadašnjeg primarnog medija, zadržavajući se u području kiparstva tek usputno i koristeći ga više kao sredstvo ili alat. Gradeći svoju pećinu, morao se na razne načine dovinuti kako bi diorama koju gledamo na videu bila uvjerljiva. Napravio je umjetne stijene i vatru te fingirao paru koja se diže iz kotlića u kojem se krčka hrana od 'banana i stotinu vitamina', a sve to nastalo je kako bi, na kraju, uzeo gitaru i otpjevao neku vrstu nadrealne brojalice. Ovu dječju igru riječi susreli smo već u radu Medvjedolav sa tekstom 'Moja kuća je u ulici, koja je u gradu, koji je u županiji, koja je u državi, koja je na kontinentu, koji je na svijetu, koji je u svemiru, i dalje nema', tj. logika ne dopušta dalje.Neodoljivo me to podsjeća na jednu improviziranu recitaciju Marka Brecelja naslova Prasac, u kojoj Brecelj svaku rečenicu započinje riječju 'koji' referirajući se na sadržaj iz prethodne rečenice, a završava je riječima 'ispred' 'koji' zarez stoji'. Indukcijom izvedena, u potpunosti istinita prostorna shema koja kaže da je njegova kuća 'tu i tu', u novoj je brojalici dobila karakter još subjektivnijeg iskaza. Sada nam brojalica otkriva da 'on već dugo živi ovdje, skoro deset godina....',  te to potvrđuju razni akteri, čiji bi broj imaginacijom mogli širiti u nedogled. Ono što nam je umjetnik, na početku, u prvom licu saopćio, naknadno se ponavlja u trećem i vrlo lako se može zamisliti kako to nabrajanje traje u beskonačnost, poručujući nam da ima sve što mu treba - zadovoljan je. 

Međutim ono što vidimo jest mjesto na kojem bi malo tko mogao biti zadovoljan, život u pećini nikako nije ideal trenutnog standarda, ovo bi prije mogla biti humoristična groteska  smještena u groti, asocijacija na nešto nalik početku, prva nastamba. Pripitomljavanje čovjeka prethodilo je pripitomljavanju prirode, a rezultat toga bila je društvena tjeskoba, koja je danas sveprisutna i tjera pojedinca na konstantno primicanje i odmicanje od društva, za koje bi neki ustvrdili da uopće i ne postoji, dok neki antropolozi skreću pozornost na to kako je pojava prvih simboličkih poredaka zapravo očitovanje nezadovoljstva.

Ne sjećam se da sam sreo zadovoljnog umjetnika, svi smo nekako zapeli u tranziciji ka zadovoljstvu, što bi se u konačnici moglo uzeti za metaforu jednog dijela ljudske sudbine, jer što bi ljudi drugo i mogli biti nego 'presretni da su sretni', no kako se to postaje malo je teže odgovoriti. Umjetnost ponekad izvire iz devijacija koje ljudskome rodu ne pružaju zadovoljstva, ona tada nastaje kako bi se potisnula muka sve snažnije percepcije. I, doista, ta snažna percepcija kao da je sadržajno i formalno doslovno apostrofirana u radu Oko. Vidimo umjetnika kako stoji sa uzdignutom rukom koja nam prijeti pogledom divovske očne jabučice, dok na svoje desno oko žmiri, sugerirajući da ga je zamijenio ogromnim okom koje mu ruku nekako izobličuje i čini je disproporcionalnom, a tijelo mu je postalo ekstravagantnim, nalik patuljku. Blesavi 'selfi'.

Poznat  mi je taj moment kad na smeću ushićeno pronađeš nešto što te veseli, u ovom slučaju sjenilo žarulje, pa je u šali malo izvrneš na ruci i smiješ se sam sebi, to je onaj nepatvoreni moment ushita koji nikada ne želiš da prođe, a nakon njega dolazi kalkulacija, kulturalizacija, tj. tjeskoba. Slična je priča i s Građevinarcem -  što bi to uopće i moglo biti do li to što jest, mala željezna spojka za sajlu, 'mrdalica' koju načiniš za kratkotrajnu zabavu, moment ležerne dokolice, kao kad dijete uzme neki predmet pa ga preimenuje i misli si: 'evo ga, građevinarac', a ovaj se još i miče, ide gore - dolje, a dijete zaplješće ručicama i promatra ga dok mu ne dosadi, a onda, kada mu dosadi, valja se zabaviti nečim drugim. To su mali trenutci slobode koje je vrijedno sačuvati.

Ono što je zajedničko ovim radovima jest 'glupiranje' umjetnika, ne da bi se diskreditirao, već da bi, spuštenog garda, gradio sam sebi sretne trenutke, da bi se igrao, bez predumišljaja, tj. da bi se taj predumišljaj na neki način minimalizirao i da bi se, u konačnici, kroz humor, oslobodila jedna drugačija stvarnost, ona kakvu si sami želimo. Predrag Pavić

Igor Ruf rođen je 1984. godine u Virovitici gdje završava srednju strojarsko tehničku školu. Magistrirao je kiparstvo na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu u klasi prof. Stjepana Gračana 2010 godine. Izlagao je na izložbama u zemlji i inozemstvu. Od 2012. radi kao asistent na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Dobitnik je nagrade Radoslav Putar 2014. Živi i radi u Zagrebu.

Izložba ostaje otvorena do 15. ožujka.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Kultura



Virovitica.net koristi kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na portalu Virovitica.net kliknite ovdje.