VIROVITICA - Novi dvobroj «Zavičaja» (21 –22), časopisa Ogranka matice Hrvatske u Virovitici, izašao je u povodu blagdana Rokova i Dana grada Virovitice. Na 76 stranica časopis donosi članke o prošlosti Virovitice, prirodnoj i povijesnoj baštini Virovitičko-podravske županije te kulturnom životu i umjetničkom stvaralaštvu. O obnovi župne crkve Pohoda Blažene Djevice Marije u Voćinu koja je do temelja razorena u Domovinskom ratu piše Petar Žarković, a o Arboretumu Lisičine, jednom od rijetkih u Hrvatskoj, također devastiran u Domovinskom ratu i nakon njega, Mirjana Kepec i Marilena Idžojtić. Dvije teme posvećene su arheologiji - Silvija Salajić piše o arheološkim istraživanjima na trasi zapadne virovitičke obilaznice te o iskopavanju srednjovjekovne kule i pilota mosta te rimske kuće na lokalitetu Dvorina u Orešcu. Uz obilje fotografija «Zavičaj» nam iz pera Danice Draganić predstavlja tradicijsko seosko graditeljstvo u Virovitici, a Ljiljana Matulec piše o tradicijskim i simboličkim obilježjima uresne flore.
«Zavičaj» donosi i pet pjesma u prozi Zdenke Kasapović-Foret pod zajedničkim naslovom «Nevidljivo» te osam pjesama Rajka Stilinovića pod naslovom «Popevke za prošćenje». Ivana Turiduć predstavlja zbirku čakavskih stihova Tadije Radovanovića, a Zrinka Studen slikarsku ostavštinu Johana Setsa. Četiri članka posvećena su češkoj manjini – Jasmina Jurković piše o njihovom dolasku u Viroviticu, kulturi, govoru, odijevanju i prehrani, Ivan Zelenbrzo novoosnovanoj češkoj zbirci u Gradskoj knjižnici i čitaonici, a Jasna Berger i Vjenceslav Herout o manifestaciji «Proljetnu zvuci Jana Vlašimskog» koju organizira virovitička «Češka beseda».
«Zavičaj» je objavio i dva samostalna učenička istraživačka rada koja su sudjelovala na natjecanju i smotri mladih biologa «Kapitalne ribe rijeke Drave Virovitičko-podravske županije» (Domagoj Šegregur, 7.razred, mentorica Ljiljana Matulec) i «Tjelesni razvoj učenika od petog do osmog razreda» (Tanja Budak i Ivana Grgić, 8. razred, mentor Jasna Razlog Grlica.
Glavni urednik «Zavičaja», Ivan Zelenbrz, najavio je u uvodniku mogućnost objave ovog časopisa i u digitalnom obliku. «Na taj način približit ćemo se mladeži, pa i starijim knjiškim moljcima koji se hvataju u Mrežu. Budućnost je odavno počela. To se pokazuje svugdje, posebice u knjižnicama koje iz Gutenbergove ere postupno ulaze u informacijsko doba», piše Zelenbrz.