Istraživanje Newton Technologies Adrie i Presscuta: Govor mržnje u hrvatskim medijima iz godine u godinu jača, apsolutni šampion Ivan Đakić

U opsežnom istraživanju hrvatskih medija, koje se u nekim aspektima proteže na više od šest godina i obuhvaća više od 14 milijuna objava, utvrđeno je da je govor mržnje u njima prisutan i da iz dana u dan jača - piše HINA, a prensi HRT. 

Autori Marko Poljak, Jelena Hadžić i Maša Martinić, okupljeni oko tvrtke Newton Technologies Adria, koja se bavi tehnologijama prepoznavanja govora na hrvatskome, slovenskome i srpskom jeziku, te Presscut, tvrtke za praćenje medija, proveli su opsežnu kvantitativnu i kvalitativnu analizu sadržaja medija s obzirom na prisutnost govora mržnja i za kakve je događaje on vezan. Njezine rezultate objavili su u novom broja časopisa In media res.

Istraživanje je bilo usmjereno na dvije vrste sadržaja. Prva su medijske objave od početka 2013. do kraja travnja 2019. Nađeno je više od 14 milijuna pojedinačnih medijskih objava iz tiskovina, informativnih radijskih i televizijskih emisija i "news" portala, među kojima su utvrđene 50.724 objave koje sadržavaju pojam govora mržnje.

Drugo područje su komentari na društvenim mrežama. Istraživači su analizirali ukupno 72.000 komentara koji su se pojavili od početka travnja do početka srpnja 2019. Među njima je pronađeno 1012 komentara s neprihvatljivim govorom, što čini 1,4 posto komentara, ističe se.

Ivan Đakić šampion

Najviše medijskih objava s govorom mržnje bilo je na portalima, 0,58 posto, a najmanje na radiju, 0,04 posto, s tim da se ukupan broj po godinama povećavao. Tako je broj objava s pojmom govora mržnje evidentiran za samo četiri mjeseca tijekom 2019. premašio ukupan broj objava iz 2013., prve godine analize.

Najveći skok, kao i najveći broj objava govora mržnje zabilježen je 2016. Na portalima je taj skok bio veći od 300 posto, pokazuju rezultati.

Za godinu dana, počevši od 1. svibnja 2018., samo je jedan dan, Božić, prošao bez govora mržnje. Prosječno je dnevno bilo 29,6 objava s govorom mržnje, a najviše 9. siječnja 2019., čak 287 objava s neprihvatljivim sadržajima.

Medijske objave u kojima je sadržan govor mržnje često su vezane za neke događaje. Autori ističu da je najviše objava, čak 523, vezano uz čestitku pravoslavnog Božića Ivana Đakića, sina HDZ-ova saborskog zastupnika Josipa Đakića 6. siječnja 2019. Učinio je to morbidnom slikom i popratnim tekstom: Svim prijateljima srbicima sretan bozic.

Tjedan dana poslije gradonačelnik Vukovara Ivan Penava pobudio je 235 objava te je prozvan za izazivanje spirale govora mržnje. Tih dana Penava je izjavio da je Vukovar epicentar kontinuirane velikosrpske puzajuće agresije te je na konferenciji za novinare pokazao video kako na jednoj utakmici učenici srednje škole sjede tijekom intoniranje hrvatske himne.

Po broju prednjači Facebook, po udjelu YouTube

Najviše komentara prikupljeno je na Facebooku, 58.847, a među kojima je pronađen također najveći broj neprihvatljivih komentara, 801 ili 1,34 posto. Najveći udio neprihvatljivih komentara u odnosu na ukupan broj komentara pronađen je na društvenoj mreži YouTube, 3,33 posto.

Najviše komentara prikupljeno je unutar naslova koji se odnose na Srbe, 12.837. Najmanje je prikupljeno za naslove koji se odnose na Rome, 1448, navodi se. Međutim, najveći broj neprihvatljivih pojedinačnih komentara odnosi se na Bosance 175, a najveći udio negativnih komentara u ukupnom broju prikupljenih komentara odnosi se na muslimane i Židove, 2,25, odnosno 2,22 posto. Najmanji udio negativnih komentara odnosi se na migrante 0,54 posto, dok prosjek negativnih komentara za sve skupine iznosi 1,41 posto.
Najviše neprihvatljivih komentara odnosi se na etnicitet, 587, i na vjeru, 337.

Pronalaženje odgovora na pitanje zašto pojedine skupine imaju manji ili veći udio neprihvatljivih komentara nije predmet ovog istraživanja. Dobivanje odgovora na to pitanje zahtijevalo bi dublju analizu samih naslova, događaja, konteksta, a možda i komentatora, zaključuju autori.