VLADA U Sabor upućen prijedlog zakona o klimatskim promjenama
Ministarstvo donijelo protokol o sigurnosti u školama
Hrvatska bi mogla dobiti Nacionalni dan psihologa, 14. ožujka
Plenković: Potpisat će se Protokol za dizanje mjera sigurnosti u školama
Unatoč prekidu tranzita ruskog plina preko Ukrajine, opskrba u Hrvatskoj stabilna
Tesla prodajom u 2024. za dlaku ispred BYD-a
Cijene nafte porasle prema 76 dolara, u fokusu kineske novogodišnje poruke

  Dossier Palm

Istražili smo tko smije, a tko ne smije crtati na javnim površinama i zašto. Rezultat je za Gradsku upravu poražavajući

  Goran Gazdek           17.10.2020.
Istražili smo tko smije, a tko ne smije crtati na javnim površinama i zašto. Rezultat je za Gradsku upravu poražavajući

Prošlotjedno prosvjedno oslikavanje nogostupa ispred zgrade Policijske uprave virovitičko-podravske završilo je uhićenjem aktivistice Ive Anzulović uz skandalozno obrazloženje kako je riječ o kaznenom djelu oštećenja tuđe stvari. No, ono što je uslijedilo nakon toga jednako je skandalozno, ali nas ne iznenađuje. Zanimalo nas je, kako to da „tuđa stvar“ nije oštećena kad se prigodno oslikavao prostor na Šetalištu Edite Schubert ili kad su onomad za Rokovo 2012. braća Ivan i Filip Mrljev na pločniku od Zagrebačke banke do Gradske knjižnice, na površini 430 četvornih metara, nacrtali 3D grafit Dvorca Pejačević u provaliji? Jesu li „tuđu stvar“ štetili mališani iz Cvrčaka svih onih godina kada su u akciji SOS telefona oslikavanjem pločnika na Trgu kralja Tomislava slali poruke protiv ovisnosti i zlouporabe droga? Ili su svi zajedno počinili samo prekršaj nakon kojeg im komunalni redar odrapio kaznu?

Istražili smo pod kojim uvjetima građani mogu crtati na javnim površinama, a da ih policija ne privodi i ne predlaže kažnjavanje. Pretpostavili smo, sudeći po gore navedenim primjerima nesmetanog crtanja, da im je potrebna dozvola nadležne gradske službe. Nismo bili sasvim sigurni u ispravnost pretpostavke jer bi se u tom slučaju tuđa stvar uništava uz amenovanje odgovornog čimbenika, ali smo ipak poslali upit o dopuštenju iscrtavanja nogostupa na potezu od policijske do gradske uprave. Objasnivši što želimo oslikati, ponudili smo četiri materijala: akrilni lak, akrilnu boju, temperu ili kredu.

Ubrzo stiže odgovor pročelnika Upravnog odjela za komunalne poslove, prostorno uređenje i graditeljstvo Kristijana Sabe: „Zahtjev u cijelosti odbija jer se odnosi na lokaciju gdje nisu predviđena nikakva likovna izražavanja slobode i mišljenja pojedinaca, niti se ne mogu dozvoliti od strane grada Virovitice jer se radi o zaštićenoj kulturnoj - povijesnoj cjelini grada Virovitice koja je pod zaštitom ministarstva kulture i u kojem se prije bilo kojeg zahvata treba pribavit prethodna suglasnost Konzervatorskog odjela iz Požege".

Dobro, kad gospodin Sabo tako kaže ne preostaje nam ništa drugi nego javiti se Konzervatorskom odjelu. Odgovorio nam je pročelnik dr. sc. Žarko Španiček: "Upotreba trajnih boja (uljene, akrilne i druge) u zaštićenoj kulturno-povijesnoj cjelini grada Virovitice na predloženi način s konzervatorskog stanovišta nije prihvatljiva. Upotreba privremenih i lako perivih boja na nogostupu (kreda, tempera) s konzervatorskog je stanovišta neutralna, stoga spada u pitanja komunalnog reda, a ne očuvanja i zaštite kulturne baštine".

Isto nam je u telefonskom razgovoru potvrdila Ines Jelavić – Livaković, u Ministarstvu kulture i medija nadležna za izradu registra zaštićenih kulturnih dobara i baštine Republike Hrvatske. Poslala nam je precizan tlocrt zaštićene jezgre Virovitice s jasnim pojašnjenjem što je arheološka, a što povijesna baština, što je pod čijom zaštitom, a što uopće nije. Uz put, crtanje kredom na nogostupu ne smatra devastacijom kulturne baštine.

Rezultat istraživanja je, zaključujemo, poražavajući za Gradsku upravu i njen Upravni odjel za komunalne poslove, prostorno uređenje i graditeljstvo jer se ispostavilo kako isti proizvoljno donosi odluke o dopuštenju slikovnog izražavanja na javnoj površini.

Ispada da je crtanje kredom ili temperom po nogostupu oštećenje pa ga ne treba dozvoliti dok je bojanje akrilnim bojama dopušteno. Ali kome i zašto?

Na Trgu kralja Tomislava, ispred kućnih brojeva 1 i 2, još uvijek su jasno vidljive velike crvene površine u obliku nepravilnih krugova nacrtanih akrilnim bojama. Nalaze se na čestici 2024 koja, ako dobro čitamo tlocrt, spada pod zaštićenu jezgru grada. Dakle u zoni gdje, naglasili su konzervatori iz Požege, to nije prihvatljivo.

Zanimalo nas je dalje, ako je tako, tko je to dopustio, na čiji zahtjev, u koju svrhu i kada. Čekamo odgovor Upravnog odjela za komunalne poslove, prostorno uređenje i graditeljstvo. Objavit ćemo ga čim ga dobijemo.

Do tada, želimo podsjetiti što se smatra javnom površinom. Članak 42. stavak 1. podstavak 1. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privatnoj zaštiti kaže sljedeće: "Javna površina je svaka površina javne namjene čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne zelene površine, pješačke staze, pješačke zone, otvoreni odvodni kanali, trgovi, parkovi, dječja igrališta i javne prometne površine te dijelovi javnih cesta koje prolaze kroz naselje, kad se ti dijelovi ne održavaju kao javne ceste prema posebnom zakonu)."

Komentari




Još iz kategorije Dossier Palm



Virovitica.net koristi kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na portalu Virovitica.net kliknite ovdje.