Hrvatska obrtnička komora ponovno je ukazala na probleme s kojima se u poslovanju, a vezano za zdravstveno osiguranje susreću obrtnici te zatražila izmjene Zakona putem e-Savjetovanja koje je završilo 5. travnja 2025. S ciljem rasterećenja obrtnika, ponovljen je zahtjev HOK-a da se obrtniku omogući oslobođenje od plaćanja doprinosa i pravo na naknadu nakon 14 dana bolovanja. Također, ponovno je ukazano na problematiku da obrtnik koji u trenutku otvaranja bolovanja ima dug za zdravstveno osiguranje čak i 0,01 eura, ima pravo koristiti samo hitnu medicinsku pomoć, a puni opseg prava tek nakon što obrtnik podmiri dug za doprinos.
"Kako prava iz obveznog zdravstvenog osiguranja obuhvaćaju i pravo na novčanu naknadu, primjena ove odredbe u praksi za obrtnike izaziva probleme koji predstavljaju njihovu diskriminaciju u odnosu na ostale građane RH. Primjerice, obrtniku koji nije dva mjeseca platio doprinos za zdravstveno osiguranje, pogotovo ako je nastupila bolest ili ozljeda na radu, naknada za bolovanje priznaje se tek od dana uplate duga. Smatramo da mu je potrebno pravo na naknadu priznati od dana nastupa bolesti ili ozljede, jer je upravo za tu činjenicu vezano ostvarivanje prava na bolovanje odnosno na odsutnost s posla radi spriječenosti za rad uzrokovane bolešću ili ozljedom", smatra predsjednik HOK-a Dalibor Kratohvil.
HOK je ponovio i svoj zahtjev da se isplata naknade za bolovanje radnika na teret poslodavca treba smanjiti na razdoblje do 14 dana (dva tjedna). Naime, u takvim situacijama poslodavci su suočeni s predugim razdobljem u kojem je potrebno obračunati i isplatiti na svoj teret bolovanje radniku koji je izvan rada, a drugi radnik koji preuzima obveze radnika koji je trenutno na bolovanju u pravilu za to razdoblje dobiva stimulaciju za rad, ili mu se obračunavaju i plaćaju prekovremeni rad ili se mora zaposliti dodatnog radnika te zapravo poslodavac za to razdoblje ima „dvostruki trošak“.
Dodatni problem koji se javlja je i obveza poslodavca da naknadu plaće nakon 42 dana također isplaćuje poslodavac na svoj teret te naknadno potražuje povrat sredstava od HZZO-a, što financijski opterećuje poslovanje, posebno za radnike starije od 70 godina koji u potpunosti padaju na teret poslodavca. Prema javno dostupnim podacima, u Hrvatskoj je najčešće trajanje bolovanja 14 dana.
Đurđica Mostarčić, predsjednica Sekcije računovođa HOK-a, navodi i problem koji u praksi stvara priznavanje prava na bolovanje te naknade plaće za vrijeme bolovanja prouzročenog ozljedom na radu ili profesionalnom bolesti. Naime, za razliku od „običnog“ bolovanja, naknadu za bolovanje isplaćuje HZZO od prvog dana bolovanja, ali tek nakon priznate ozljede na radu. To znači ispravak plaća za nekoliko mjeseci unatrag, ispravak platnih lista, ispravak već provedenih knjiženja, ispravak JOPPD obrasca. Stoga je predloženo da se u dogovoru s Ministarstvom financija pronađe način obrade ovakvih naknadnih podataka.
Ponovljen je i zahtjev da HZZO uskladi svoj način obračuna kada radnik koristi bolovanje za dijete mlađe od 7 godina. Sekcija računovođa HOK-a traži da se primjenjuje propisani način obračuna, točnije da naknada plaće radnicima treba biti vezana uz osnovicu za naknadu plaće (prosjek plaće), limitirana proračunskom osnovicom, a ne vezana uz proračunsku osnovicu. Trenutni način obračuna refundacije ide na štetu radnika i poslodavca.
