Počinje prikupljanje potpisa liječnika za povlačenje suglasnosti za prekovremeni rad
DHMZ: Djelomice sunčano uz porast naoblake
HAK: Na mostovima i nadvožnjacima moguća poledica
Ribić: Ne očekujem da će Vlada posegnuti za zabranom štrajka
Peović: Hrvatskoj su potrebne korjenite promjene
Sladoljev (Most): Zakon o navijačima je licemjeran i kontradiktoran
Ministarstvo pravosuđa kreće s energetskom obnovom zgrade Općinskog suda u Virovitici

  Aktualnosti

Grofova staza – dva i pol sata hoda čarobnim svijetom flore, faune, legendi i povijesti

  gg           16.07.2006.         7975 pogleda
Grofova staza – dva i pol sata hoda čarobnim svijetom flore, faune, legendi i povijesti


Poučna staza u najljepšem dijelu Park šume Jankovac bit će najprepoznatljiviji turistički proizvod Slavonije i Baranje – samouvjereno i argumentirano nam govori ravnatelj Parka Prirode Papuk dr.sc Ivica Samarđić dok se uz novootkrivene stube koje su čitavo stoljeće bile prekrivene humusom i za koje nismo znali da postoje, penjemo uz slap Skakavac, uživajući u ugodnoj lipanjskoj svježini, sretni što smo bar na trenutak, pa makar i poslovno, zbrisali s asfalta u papučka njedra. Pa, dolje je u gradovima vruće i sparno, živa u termometru stigla je i do 38 podijeljka - da nije zabranjeno dođe ti da se prepustiš toj vodi što se obrušava niz trideset metara visoku liticu.
Hodamo, dakle, kamenim stepenicama koje je za sebe i svoj gušt sagradio grof plemeniti Janković, potvrdivši i tim činom da je bio pravi zanesenjak, sanjar i romantičar – «guba» svoga vremena. Nakon dvosatnog putovanja čarobnim svijetom flore i faune, geologije i povijesti, legendi i pripovijesti završavamo tamo odakle smo i krenuli – pred tablom koja nas s jedne strane informira o Parku prirode Papuk, a s druge o Park šumi Jankovac. Tridesetak dana prije službenog otvaranja obišli smo Grofovu stazu, budući adut slavonskog turizma i ostali zapanjeni prizorima. «Novinarku HTV-a Nadu Prkačin je toliko oduševila priča grofa Jankovića da je napisala roman i po njemu scenarij za dokumentarni film o njegovom životu u romantičnom krajobrazu daleko od civilizacije bečkog dvora koje je napustio zbog ljepota Jankovca», kaže nam direktor Samarđić naglašavajući kako je poučna staza nazvana njegovim imenom iz poštovanja prema čovjeku koji je prvi spoznao estetsku vrijednost doline.

SAMO TRAGOVI STOPA

Na obilazak staze dužine 2260 metara krećemo s puteljka koji vodi k Planinarskom domu, detaljno obnovljenom 2004. godine. S desne strane je prva zelena tabla s koje saznajemo da je za obilazak potrebno prosječno 2 sata i 30 minuta i da valja na sebe navući sportsku odjeću i obuću. Tu je i upozorenje da za kišnih dana pojedini dijelovi staze mogu biti skliski, a iscrtan je još profil i trasa staze sa svim postajama. U gornjem desnom kutu je fotografija i poruka grofa Jankovića koji će nam na svakom od 14 punktova pričati o Jankovcu: «Pozivam te da se prošećeš «Grofovom stazom» i uživaš u ljepoti osobitog dijela Parka prirode Papuk – park šumi Jankovac. Na stazi ćeš uz pomoć poučnih tabli doznati zašto sam već davne 1860. godine napustio raskoš bečkog dvora i do kraja ostao živjeti u ovom miru i ljepoti te ovdje pronašao i svoj vječni spokoj. Molim te, dragi prijatelju, s ovog mjesta ponesi samo prizore koje ćeš vidjeti, a za sobom ostavi samo tragove svojih stopala.»
S lijeve strane puteljka je kišomjerna stanica postavljena 2003. godine koja automatski svakodnevno šalje podatke u Državni hidrometeorološki zavod. Na poučnoj tabli do nje objašnjenje o meteorološkim značajkama cijelog područja i načinu funkcioniranja uređaja. U crtici pod nazivom «Putovanje jedne kapljice» doznajemo da je na Jankovcu od 1961. do 1970. godine postojala meteorološka postaja koja je svakodnevno mjerila temperaturu zraka i količinu oborina. Mjerenja iz tog vremena pokazala su da je srednja prosječna godišnja temperatura zraka 9,7 stupnjeva, najviša 32, 8, a najniža – 20,6 stupnjeva celzija te da prosječno godišnje padne 1188 milimetara kiše.
Posebna zanimljivost Jankovačke doline svakako su stijene nastale u različitim razdobljima geološke prošlosti planeta Zemlje. «Od ulaska u dolinu do špilje Maksima Bojanića na udaljenosti od samo 400 metara, sažeta je i vidljiva gotovo 400 milijuna godina stara geološka prošlost Jankovca i planine Papuk», govori nam geolog, stručni voditelj Goran Radonić. O tome na stazi poučava tabla nazvana «Geološki stup». Poučna staza vodi dalje oko jezera gdje se posjetitelju predstavlja hidrologija i vegetacija.

ŠIŠMIŠI U SPILJI HAJDUKA MAKSIMA BOJANIĆA

Na svakoj od 16 tabli duž poučne staze slika je grofa Jankovića i njegova poruka posjetiteljima. Na punktu «Gorsko ogledalo» koje nas upoznaje s biljnim i životinjskim svijetom jezera on kaže: «Jednog dana pred više od stotinu godina predložih ja predradniku svome da ovdje iskopamo dva jezera u kojem će mnoge ribe i raci obitavati, a slap će tijekom cijele godine imati dovoljno vode da ne usahne. On me tada s nevjericom pogledaše, a što napravismo, prosudite Vi, dragi posjetioče».
Prolazimo dalje pored nekoliko prašumskih područja koja su se zbog nedostupnosti očuvala oko Jankovca, stižemo do izvora Jankovačkog potoka. Nastao je prolaskom oborinskih voda kroz pukotine karbonatnih stijena koje nailaze na vodonepropusnu barijeru izgrađenu od pješčenjaka i silitata. E, baš tu svoj idealni dom pronašao je i papučki endemski pužić znanstvenog imena Graziana papukensis.
«Endemska gracija jankovačkih izvora», piše na šestoj tabli, a grof Janković poručuje: «Tko se jednom okrijepi studenom vodom papučkih dubina iznova se vraća pomladiti tijelo svoje ovim neiscrpnim prirodnim eliksirom».
Tu je nekoliko vrulja u polustijeni koje su očito žilama vezana s nekom podzemnom akumulacijom gdje se vidi krški karakter zemljišta. Staza se dalje penje prema špiljama - u stijeni iznad jezera, u prirodnoj poluspilji, nalazi se restaurirana grobnica s mramornim sarkofagom grofa Jankovića, s natpisom na mađarskom i crkvenoslavenskom jeziku. O tome čitamo na tabli «Posljednje počivalište zanesenjaka». Nešto više iznad groba smještena je uska i mračna, oko 20 metara duga Maksimova spilja, nazvana po nekadašnjem hajduku Maksimu Bojaniću, o čemu je objašnjeno na tabli «Krilati hajduci»
«Ovaj dio staze već je otvoren za posjetitelje, tu već održavamo školu prirode. Stazu, u prosjeku dnevno obiđe stotinjak posjetitelja. Djeci je najzanimljivija upravo Maksimova špilja zbog legende o hajduku Maksimu, ali i činjenici da u njoj žive – šišmiši», priča nam stručni suradnik u Parku prirode Papuk, arheolog-povjesničar Danijel Zec.

I TEČE, TEČE JEDAN SLAP...

Staza dalje vodi preko grebena - najtežeg i najzahtjevnijeg područja i stoljetnih bukovih šuma do staklarskog groblja koje se nalazi na grebenu iznad Planinarskog doma.
O nekadašnjim stanovnicima Jankovca, njemačkim staklarima koji su ovo područje naselili 1870. godine, svjedoče ostaci starih nadgrobnih spomenika a posjetitelji poučne staze više će informacija dobiti na tabli «Krhotine staklarske prošlosti».
Prolazimo bukovom šumom, put nam presijeca urušeno stablo koje obilazimo drvenim stepenicama s rukohvatima. Na Jankovcu je, zbog uvjeta staništa, raznolike geološke podloge, vrste tala i mikroklimatskih uvjeta pet različitih šumskih zajednica. «Prevladavaju gorske bukve koje zauzimaju 80 posto područja, a na manjoj površini u južnim pristupima raste šuma hrasta kitnjaka. Šuma gorskog javora i jasena pokriva najhladnije dijelove ovog područja», objašnjava nam biolog-ekolog Vlatka Dumbović, stručni suradnik u Parku prirode Papuk.
Na području Jankovca do sada je otkriveno 1500 životinjskih vrsta što uz šume i prašume predstavlja pravi biser biološke raznolikosti. O tome čitamo na tablama: «Kameni dom», «Božikovina», «Gozba na panju», «Šumska kraljica» i «Ptičja kuhinja».
Poučna staza na Jankovcu uređivana je tri godine u skladu sa svjetskim standardima, a radove je izvodila Tehnička služba Parka prirode Papuk predvođena Miroslavom Lesićem. Ilustracije na tablama donirao je likovni umjetnik Hrvoje Ružić. Našičanin Dragutin Majer ustupio je razglednicu nekadašnju unutrašnjost grobnice grofa Jankovića, a uvid u fundus omogućili su Zavičajni muzej Našice i Gradski muzej Požega čiji su djelatnici pomogli stručnim savjetima. Projekt su poduprli Ministarstvo turizma, prometa i razvitka, Ministarstvo kulture, Hrvatska turistička zajednica, Nexe grupa, IGM Radlovac, Hrvatske šume i Hrvatske vode.
«Sve smo radili u skladu s pravilima i prema starim fotografijama iz 1910. godine, na kojima se vidi da je taj prostor prije 150 godina bio turističko odredište», priča nam upravitelj dr Ivica Samarađić.
S grebena se staza spušta prema slapu Skakavac, najvećem prirodnom fenomenu Slavonije i zatim još niže, do Malog slapa. Tu čitamo zadnje dvije crtice na zelenim tablama: «I teče, teče jedan slap…» i «Živi zid jankovačke utvrde».
Penjemo se niz stube gore u Planinarski dom, na hladno pivo i utvrđujemo gradivo: sve ovo događa u dolini širine 200 a dužine 500 metara, koja ima svoju priču, svoju genezu gotovo kakvu imaju i Plitvička jezera i Nacionalni park Krka. A sve to vidjeti i užiavti u ljepotama trenutka te se podsjetiti prošlosti dosita je besvakidašnji doživljaj. Poučna staza pri tome je još jedan dodatni poticaj, svojesvrtan vodič, kroz čaroaban krajolik ovog dijela Slavonije...

 

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.

tajna(šalim se)
20.11.2007. 15:07
super samo nemogu prebaciti tekst na svoje računalo


Još iz kategorije Aktualnosti



Virovitica.net koristi kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na portalu Virovitica.net kliknite ovdje.