Udruga hrvatskih sudaca protiv spajanja ministarstava pravosuđa i uprave
Grbin najavio kandidaturu za predsjednika SDP-a
Večernji list: Plenković - ostaje većina ministara
Jutarnji list: Vrh SDP-a zazire od Peđe Grbina
HAK: Na graničnim prijelazima moguća čekanja
DHMZ: Sunčano i vruće
Beroš: Moguće nove preporuke HZJZ-a za veća okupljanja, zasad bez zabrana

  Gospodarstvo

Gospodarstvenici analizirali učinke pandemije na izvoz i zapošljavanje u drvoprerađivačkoj industriji

        30.06.2020.         241 pogleda
Gospodarstvenici analizirali učinke pandemije na izvoz i zapošljavanje u drvoprerađivačkoj industriji

Nakon dva dana bogatog programa u Opatiji, završeno je 17. izdanje Drvno-tehnološke konferencije. Raspravljalo se o aktualnim temama koje su od ključnog značaja za cijeli sektor, posebice u trenutačnim turbulentnim vremenima kad je gotovo svima glavni cilj zadržavanje proizvodnje i radnih mjesta. Tako se govorilo o donesenim mjerama za spas gospodarstva, izvozu, razvoju ruralnih područja i zadržavanju radnih mjesta, ali i o brendiranju i promociji drva kao materijala, trendovima u razvoju tehnologija, inovacijama i EU projektima te Zelenom planu i daljnjim perspektivama za razvoj tržišta drvnih proizvoda u post-korona okruženju.

Duga recesija i izazovna budućnost

Drvoprerađivački sektor se proteklih mjeseci suočio s brojnim izazovima vezanim uz zadržavanje proizvodnje i radnih mjesta, a kriza se počela nazirati i prije pojave koronavirusa. Sama pandemija dodatno je ubrzala pad, ali unatoč tome, sektor je uspio preživjeti proljeće i rad u otežanim uvjetima, no svi su složni kako bi se na jesen i zimu mogli pojaviti još veći izazovi.

– Pred nama je godina opstanka. Ipak, kriza je prilika onima koji imaju inovacije i nove proizvode, a mi tu kaskamo. Zasigurno bi trebalo uložiti sredstva u znanstvene institucije i poduzetnike koji imaju ideje – poručio je predsjednik Hrvatskog drvnog klastera Stjepan Vojinić. Ivić Pašalić, vlasnik Mundus Viridisa poručio je kako je „ovaj sektor jedan od najorganiziranijih u Hrvatskoj“, ali kako nema dovoljnu podršku. – Moramo tražiti nove načine lobiranja za interese naše industrije. Vlada će morati tražiti način kako dati razvojnu šansu ovom sektoru. Trebamo partnera s druge strane – zaključio je Pašalić.

Brendiranje mora biti prioritet

Važna tema ovogodišnje Drvno-tehnološke konferencije bila je i tema brendiranja domaće drvne industrije. Predsjednik Udruženja drvno-prerađivačke industrije pri HGK Daniel Smiljanić rekao je kako rijetko koja tvrtka uspijeva prodati proizvode pod svojim brendom te kako se većinom prodaje pod brendom velikih otkupljivača.

– U iduće četiri godine prioritet nam moraju biti brendiranje i marketing – poručio je Smiljanić. Sudionici su se složili i kako je potrebno brendirati cijelu industriju, a ne pojedinačne tvrtke te ponovno pokrenuti aktivne kampanje i ne zaboraviti kako nam je slavonski hrast važan adut koji je prepoznat u cijelom svijetu.

Pitanje kvalitetne radne snage

Nikola Požgaj, direktor Požgaj grupe istaknuo je kako je vrlo teško naći radnika koji je spreman na fizički rad u pilani te da radnike nerijetko pronalaze u inozemstvu. – Vrlo je teško pronaći radnika koji je spreman raditi u pilani i slagati daske. Ipak, imamo dobar odnos s Veleposlanstvom Indije koje nam značajno pomaže u pronalasku radne snage – istaknuo je Požgaj. Martina Ravlić, direktorica tvrtke Slavonija DI rekla je kako kod njih radi uglavnom domaća radna snaga, točnije obitelji iz okolice, a plaće se kreću od minimalca do 15.000 KN za inženjere. – Imamo dovoljno radnika. Sada smo imali evidentan pad prodaje, radili smo za skladište, bilo je i otpreme, ali smo ostali na nogama – kazala je Ravlić.

Klimatske promjene i velike štete

Krešimir Žagar iz Hrvatskih šuma osvrnuo se na vrlo važnu temu utjecaja klimatskih promjena na stanje šuma u RH. Istaknuo je kako su klimatske promjene donijele nepogode s kojima su se šumari susreli po prvi put. Primjerice, u posljednjih nekoliko godina dogodilo se nekoliko katastrofalnih nepogoda u Gorskom kotaru, koje su desetkovale šumske sastojine. 2014. godine dogodio se ledolom kad je stradalo 198.000 m3 jele i smreke te 208.500 m3 bukve. Nakon toga je krenula najezda smrekovog potkornjaka, a dogodile su se i vjetroizvale kojima je izvaljeno više od 1.300.000 m3 jele, smreke i bukve. Osim toga, veliki problem su i šumski požari. Samo 2017. godine izgorjelo je preko 48.543 ha šuma, a procijenjena vrijednost izgorjele drvne mase procjenjuje se na više od 10,5 mil. EUR. Loši trendovi posljednjih su se godina nastavili u obliku borovih potkornjaka na Marjanu, hrastove mrežaste stjenice te gljive Chalare, koja je nepopravljivo ugrozila sastojine jasena.

– Jasen je trenutačno najugroženija vrsta u Hrvatskoj, a do prije desetak godina bio je izuzetno vitalna šumska vrsta koja se obnavljala bez većih problema. Jasen je važna gospodarska i ekološka vrsta koja zauzima specifična staništa i nema alternativu – poručio je Žagar, a po svemu sudeći, u idućih nekoliko godina mogli bismo ostati bez 12.000.000 m3 zaliha jasena. – Već šest godina samo saniramo štete, a još ne znamo što nas sve očekuje u vremenima pred nama – zaključio je Žagar.

Inovativna rješenja i trendovi u proizvodnji

Konferencija je bila idealna prilika i za predstavljanje najnovijih trendova i tehnologija u sektoru te međusobno povezivanje svih sudionika. Zahvaljujući brojnim sponzorima, predstavnici sektora dobili su uvid u tehnološka rješenja koja pomažu u optimizaciji proizvodnje te se informirali o trendovima i najboljim praksama. Svoju ponudu predstavile su tvrtke Bjelin, Weinig, Sugimat, Spin Valis, Arp / Remmers, DIN Novoselec, Florian grupa, Uniconfort, Kohlbach / KBE Bioenergie, Dimšo, Winky, Mühlböck, Urbas te Nigos i Polytechnik.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Gospodarstvo



Virovitica.net koristi kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na portalu Virovitica.net kliknite ovdje.