Udruga hrvatskih sudaca protiv spajanja ministarstava pravosuđa i uprave
Grbin najavio kandidaturu za predsjednika SDP-a
Večernji list: Plenković - ostaje većina ministara
Jutarnji list: Vrh SDP-a zazire od Peđe Grbina
HAK: Na graničnim prijelazima moguća čekanja
DHMZ: Sunčano i vruće
Beroš: Moguće nove preporuke HZJZ-a za veća okupljanja, zasad bez zabrana

  Promet

Euro RAP-Mapa rizika: Ceste Virovitičko-podravske županije označene znakom visokog rizika

        22.03.2012.         2988 pogleda
Euro RAP-Mapa rizika: Ceste Virovitičko-podravske županije označene znakom visokog rizika

U okviru programa EuroRAP, koji u Hrvatskoj vode HAK i Fakultet prometa i veza, izrađena je mapa rizika autocesta i državnih cesta. Na državnim cestama stanje je porazno i sugerira kako bi vozači trebali biti pojačano oprezni.

Predstavljanje rezultata EuroRAP projekta održano je u središtu Hrvatskog autokluba u Zagrebu 21. ožujka, uz prisutnost voditelja radne skupine za provedbu Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa Vladimira Fabera te brojnih predstavnika cestovnih koncesionara i prometnih institucija.

Konferenciju je s uvodnim govorom otvorio predsjednik Hrvatskog autokluba Ivo Bikić te se pritom obratio prisutnima i rekao: Ponosni smo što danas objavljujemo kartu rizika naših autocesta i državnih cesta koje se nalaze na glavnim prometnim pravcima u zemlji. Mi u Hrvatskom autoklubu u EuroRAP-u vidimo prije svega vrlo koristan alat u sklopu realizacije ciljeva Nacionalnog programa sigurnosti cestovnog prometa Republike Hrvatske za razdoblje 2011.-2020., u koji je ugrađen. Ujedno, objavu karata rizika naše zemlje doživljavamo i u kontekstu prve obljetnice pokretanja globalne akcije Ujedinjenih naroda „Desetljeće sigurnosti cestovnog prometa", u kojoj su upravo programi poput EuroRAP-a važan segment.

Cilj Nacionalnog programa i globalne akcije je ostvariti pedeset postotno smanjenje broja stradalih u cestovnom prometu. U svijetu svakog dana pogine 3.500 osoba a oko 140.000 ih je ozlijeđeno. U posljednjih deset godina dva milijuna Europljana izgubilo je živote ili je teško ozlijeđeno na cestama. U Hrvatskoj, u posljednjih deset godina bilo je 623.000 prometnih nesreća, u kojima je poginulo 5.819 osoba a ozlijeđeno je 205.000 osoba, od čega više od 40.000 teže. Cestovno stradavanje je epidemija koja nažalost širom svijeta uzima maha i postaje prava sigurnosna, zdravstvena i socijalna kriza. Posebno pogađa zemlje u razvoju, ali niti najrazvijenije zemlje i posebice njihovi mladi nisu izuzete od ove bolesti. Zbog ove epidemije iskrvari oko dva posto bruto nacionalnog dohotka pojedinih zemalja. I Hrvatska je među njima" rekao je predsjednik Bikić i dodao: „U HAK-u uvijek tražimo načina kako unaprijediti sigurnost cestovnog prometa. Zato mislimo kako je EuroRAP vrlo vrijedan alat, koji možemo preporučiti za korištenje i kao standard u planiranju i evaluaciji sigurnosti i održavanja naših cesta nacionalnim ali i županijskim i lokalnim institucijama kako bi mogle izvući maksimalnu korist iz ograničenih resursa kojima raspolažu.

„European Road Assessement Programme ili skraćeno EuroRAP čini za ceste ono što je EuroNCAP pokrenuo u autoindustriji. Upozorava korisnike prometnica na opasnosti i sva nadležna državna tijela na nužne korekcije kako bi prometnice bile sigurnije, što je sažeto sloganom „Ceste koje opraštaju". Cilj je da struka zaštiti vozača.

Pogreške se u životu događaju i vozači nisu izuzeti od njih, ali struka mora pomoći da te pogreške ne budu fatalne. Ako imamo sve sigurnije automobile, moramo se pobrinuti da imamo i kvalitetne ceste. EuroRAP zastupa ideju da vozač ima pravo na pogrešku, a struka mora iznaći načine i mjere za smanjenje posljedica i opsega stradavanja.

HAK je u suradnji s Fakultetom prometa i veza te Ministarstvom unutarnjih poslova pripremio mapu rizika za državne ceste i autoceste u Hrvatskoj. Iza ovog ogromnog projekta velik je posao, odnosno iza njega se krije mnogo analitičkog rada. Naime, na osnovu prometa na određenoj dionici ceste (u EuroRAP-u se dionicom smatra 30-ak kilometara prometnice) i broja prometnih nesreća sa smrtnim posljedicama ili teškim ozljeđivanjem utvrđuju se razine rizika. U ovom slučaju pratila se prometna statistika od 2007. do 2009. godine. U protokolu EuroRAP-a ovo je tek prva faza, nakon koje slijedi terensko snimanje stanja posebno opremljenim vozilom. Potom slijedi izračun sigurnosti pojedine dionice s ocjenom koja se izražava zvjezdicama - od jedne (jako loše) do pet (jako dobro). Detaljno se opisuju sve tzv. crne točke, odnosno osobine ceste koje mogu negativno utjecati na nastanak prometne nesreće i njezine posljedice (krivi nagibi ceste, nedovoljna zaštita od izlijetanja, objekti i drveće uz cestu, kanali...) te se potom definiraju preporuke kako popraviti stanje. Treća faza EuroRAP projekta je praćenje stanja, tj. provjera jesu li vlasti i cestari učinili nešto na poboljšanju stanja".

Državne ceste u crnom

Što se državnih cesta tiče, po prometu i statistikama prometnih nesreća od 2007. do 2009. godine, situacija je zabrinjavajuća. Ogroman dio Jadranske magistrale, gotovo cijela D2 ili Podravska magistrala, D5 koja ide od mađarske granice do granice s BiH, dio D3, dio D1, D6 i D7 primjeri su cesta s visokim rizikom. Dakle, na svakoj crno obojenoj dionici dužine tridesetak kilometara višestruko se ginulo u prometu i teško stradavalo.

Što nam mapa rizika govori? Prvo, mislimo da je nužno da upozorimo sve vas vozače na povećani oprez, pogotovo na dionicama koje nemaju maksimalnu ocjenu - a izvan sustava autocesta takvih i nema. Na dijelovima cesta označenima crnom bojom trebali biste maksimalno pripaziti, smanjiti brzinu i akcepirati sve nesavršenosti cestovne infrastrukture koja vam neće pomoći ako pogriješite i izgubite kontrolu nad vozilom. Drugo, EuroRAP projekt s ovakvim stanjem cesta nameće se kao nužda. Nakon izrade mape rizika - a to je tek prva faza - sljedeći korak trebao bi biti kontrola i snimanje stanja prometno-tehničkih i sigurnosnih obilježja cesta posebno opremljenim vozilom. Rezultati bi bili u obliku vrlo jasnih preporuka, na primjer što konkretno promijeniti na nekoj dionici na Jadranskoj magistrali kako bi vozači bili sigurniji.

EuroRAP program

Neprofitna organizacija EuroRAP osnovana je u Bruxellesu 2002. godine. Njezini su članovi autoklubovi, razne organizacije koje brinu o sigurnosti prometa, predstavnici cestara i vlasti. EuroRAP ima potporu Europske komisije i Svjetske automobilističke federacije FIA-e. U Hrvatskoj EuroRAP projekte provede Hrvatski autoklub i Fakultet prometnih znanosti. O ciljevima EuroRAP-a i rezultatima dosadašnjih testiranja u drugim zemljama Europe možete se informirati na internetskim stranicama www.eurorap.org.

EuroRAP okuplja međunarodne stručnjake, znanstveno-istraživačke institucije, tvrtke za održavanje cesta, autoklubove poput HAK-a i predstavnike javnih vlasti s ciljem analiziranja i razine sigurnosti cestovne infrastrukture te nalaženja mjera za njihovo poboljšanje. U okviru udruge razvijena su tri licencirana programa/protokola po principu da čovjek ili vozač ima pravo na pogrešku ali struka mora naći rješenja i postupke za smanjenje posljedica i opsega stradavanja. Prvi protokol odnosi se na izradu cestovne karte rizika na kojoj se odgovarajućim bojama označava razina rizika na pojedinim dionicama i time korisnicima cesta pruža informacija o rizičnosti pojedinih cestovnih pravaca a nadležne motivira za izvođenje zahvata koji će smanjiti rizik nastanka fatalnih prometnih nesreća. U Hrvatskoj je do danas u suradnji sa Institutom prometa i veza odnosno Fakultetom prometnih znanosti, Ministarstvom unutarnjih poslova i drugim institucijama uključenim u provedbu EuroRAP-a napravljena karta rizika državne ceste D2, „Podravske magistrale", koja je vidljiva na web-stranicama HAK-a.

Cijeli članak, video klipovi, karte i grafički pikazi na na stranicama HAK-a

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Promet



Virovitica.net koristi kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na portalu Virovitica.net kliknite ovdje.