Doplata za lijekove negativno bi utjecala na gotovo 300.000 osoba s dijagnosticiranom šećernom bolesti u Hrvatskoj

Hrvatski savez dijabetičkih udruga s 50 udruga članica Saveza poziva organizira konferenciju za medije 8.12.2018. godine na kojoj će biti nazočni predstavnici dijabetičkih udruga iz cijele Hrvatske, dr. Anica Badanjak, internistica-endokrinologinja i dijabetologinja (Sveučilišna klinika za dijabetes, endokrinologiju i bolesti metabolizma Vuk Vrhovac KB Merkur ujedno i Referentnog centra za šećernu bolest Republike Hrvatske) i prim. mr. sc. Manja Prašek, dr. med., predsjednica Zagrebačkog dijabetičkog društva, a na konferenciju je pozvan i predstavnik HZZO-a.

Upravno vijeće HZZO donijelo je 27.11.2018. odluku o početku provedbe Javnog nadmetanja za utvrđivanje cijena lijekova za osnovnu i dopunsku listu lijekova, te o utvrđivanju referentnih skupina s cijenama lijekova unutar svake referentne skupine i podskupine, čime je započet postupak utvrđivanja razina cijena lijekova koje će plaćati HZZO za lijekove koji se propisuju na recept.

Konferencija za medije saziva se kako bi se predstavnici oboljelih od šećerne bolesti iz cijele Hrvatske zajedno mogli očitovati o mogućim odlukama HZZO koje bi negativno utjecale na gotovo 300.000 osoba s dijagnosticiranom šećernom bolesti u Hrvatskoj.

Posljedice ove odluke bit će nesagledive jer mnoge osobe oboljele od šećerne bolesti neće imati financijske mogućnosti za doplatu lijekova i inzulina koji su neophodni za njihov život.

I do sada smo u medijima i u komunikaciji s HZZO-om upozoravali da se financijsko opterećenje vezano uz lijekove ne bi smjelo prebacivati na teret oboljelih od šećerne bolesti i njihovih obitelji.

Moguća odluka HZZO-a kojom bi se smanjila dostupnost lijekova uvođenjem visokih doplata dugotrajno bi dovela i do povećanja komplikacija nastalih kao posljedica šećerne bolesti koje su i najskuplji segment u liječenju šećerne bolesti. Najveći dio troškova odnosi se na liječenje kardiovaskularnih komplikacija koje su i najčešći uzrok smrti oboljelih od šećerne bolesti. Ovakvim odlukama dovodi se u opasnost cijeli hrvatski zdravstveni sustav kojem već sada prijeti eksplozija u troškovima liječenja komplikacija šećerne bolesti.

Šećerna bolest u Hrvatskoj

Šećerna bolest nastavlja i dalje biti jedan od vodećih javnozdravstvenih problema u Republici Hrvatskoj uz stalan porast broja oboljelih. Prema najnovijim podacima HZJZ-a u 2017. g šećerna bolest dijagnosticirana je u 304.408 odraslih osoba čime je broj oboljelih dosegao 9,07% odrasle populacije. Ovi podaci zabrinjavaju jer je udio oboljelih prije manje od deset godina bio 6,69%. Uz to, procjene govore da imamo oko 40% oboljelih koji ne znaju za svoju bolest pa se ukupan broj oboljelih od šećerne bolesti približava 500.000.

Šećerna bolest bilježi i stalan trend porasta udjela u ukupnoj smrtnosti i 2017. g. popela se na 4. mjesto i ima udjel od 4,4% i ukupno 2.331 umrlih. Povećanje broja umrlih je intenzivno u zadnjih pet godina, a samo u odnosu na prošlu godinu šećerna bolest se popela za jedno mjesto na ljestvici vodećih uzroka smrti uz povećanje udjela u ukupnoj smrtnosti za 1,34%.

Kronične komplikacije bolesti glavni su uzrok smrtnosti i onesposobljenja oboljelih, a istovremeno opterećuju kapacitete zdravstvenog sustava i uzrokuju velike troškove. Tako je ukupni trošak liječenja šećerne bolesti doveo do porasta troškova za 2 milijarde kuna u nepunih deset godina i u 2016. godini iznosi 4,6 milijardi kuna što čini 19,8% proračuna Hrvatskog zavoda za zdravstveno osiguranje (HZZO). Najveći udio tih troškova čine troškovi liječenja komplikacija bolesti (88%), a među njima su najzastupljenije komplikacije na srcu i krvnim žilama.

Sve navedeno ukazuje na potrebu hitnih promjena unutar zdravstvenog sustava koje neće biti usmjerene samo na kratkoročna rješenja nego će omogućiti dugoročno povećanje učinkovitosti i bolje ishode liječenja za oboljele.