Index.hr: Ministar Medved prijetio novinaru Mazzoccu
Pupovac: Srbi su korišteni kao motivacija za potpis
Predsjednica: Sastanak sa Željkom Markić nije bio tajan
Grabar-Kitarović: poljoprivreda mora postati sredstvo blagostanja, a ne siromašenja
Započela sadnja novih stabala u Gradskom parku
Završeno 50. orahavoačko proljeće
Stotinjak planinara na 13. virovitičkim planianrskim susretima

Doktor veterine Luka Bartolović - Dolittle usred slavonske ravnice


  Gospodarstvo           Marina Mađarević/Info centar za mlade           01.03.2018.         3581 pogleda
Doktor veterine Luka Bartolović -  Dolittle usred slavonske ravnice

Ne možemo se oteti dojmu da se u našoj županiji oduvijek vole životinje. Osim što se na našemu gradskom grbu može zateći lav, a na županijskom kuna, Virovitica je trajno obilježena još jednom životinjskom vrstom jer se usred Virovitice smjestilo se i sklonište za životinje. U njemu su svoj dom pronašle nešto pitomije vrste od kuni i lavova – psi. O njima, ali i o drugim četveronožnim članovima naših obitelji brinu se sjajni virovitički veterinari. Kako bi naši kućni ljubimci imali adekvatnu skrb, veseloj veterinarskoj trojci u dobro znanom Feliksu pridružio se još jedan član, mladi doktor veterine Luka Bartolović. Doktor Bartolović otkrio je Marini Mađarević za portal Info centar za mlade svoje veterinarske tajne, a u tome mu je pripomogao i njegov kolega, doktor Čović, koji nam je rekao nekoliko riječi o skloništu za životinje.

Doktore Bartoloviću, za početak Vas moramo pitati nešto o Vašemu karijernom odabiru koji oduševljava brojne. Mnogi su od nas, naime, u djetinjstvu sanjali da će jednoga dana postati veterinari. Većinu pritom pokolebaju predmeti koji pripadaju prirodnim znanostima. Kako ste se Vi odlučili za studij veterine?
-
Uvijek su me privlačile prirodne znanosti, a budući da sam od ranog djetinjstva provodio puno vremena s kućnim ljubimcima, zavolio sam ta mala stvorenja i odlučio se za studij veterine.

Što je, osim ljubavi prema životinjama koju svi navode kao prvi faktor odabira veterinarskoga studija, potrebno kako bi netko postao veterinar? Koja znanja i vještine se od budućega veterinara očekuju?
-
Posao veterinara je često puno više od igranja i maženja slatkih životinja. Tijekom studija potrebno je steći razna znanja iz stručnih predmeta kao što su anatomija, patologija, farmakologija i mnogih drugih područja biomedicine. Osim samog znanja, budući veterinar trebao bi posjedovati i dobru motoričku spretnost ruku te biti vješt u ophođenju sa životinjama, kako malima, tako i velikima.

Kakav obrazovni proces očekuje sve mlade koji se odluče za veterinarski fakultet? Postoje li neki nastavni kolegiji koji zahtijevaju veći trud?
-
Obrazovni proces je dosta zahtjevan. S obzirom na to da se dosta vremena tijekom studija provodi na fakultetu, on postaje kao drugi dom. Od zahtjevnih kolegija izdvojio bih specijalnu veterinarsku patologiju, unutarnje bolesti i zarazne bolesti domaćih životinja.

BEZ NEUGODNIH ISKUSTAVA

Brojni naši čitatelji trenutno su u pripremama za skorašnje upise na fakultete, vjerujemo da neke zanima i sljedeće pitanje: je li potrebno steći srednjoškolsko zvanje veterinarskoga tehničara kako bi se mogao upisati studij veterine?
-
Nije potrebno prethodno steći srednjoškolsko zvanje veterinarskog tehničara budući da sam ja završio opću gimnaziju.

Na kojim radnim mjestima može raditi diplomirani doktor veterine?
-
Područje djelovanja veterinara je jako široko. Doktor veterine može se zaposliti u ambulantama za male i velike životinje, veterinarskim stanicama, veterinarskim ljekarnama, centrima za reprodukciju, velikim farmama i uzgajalištima domaćih životinja, može biti zaposlen kao inspektor u državnim službama, klaonicama i industrijama za proizvodnju i preradu hrane.

Pitanje koje najčešće muči ljude: kako otkrijete dijagnozu na životinji koja (za razliku od čovjeka) ne može reći što je boli i kako se osjeća?
-
Potrebno je puno iskustva i znanja kako bi se otkrila dijagnoza. Vrlo je bitno uzeti kvalitetnu anamnezu od vlasnika životinje kako bi raspolagali s dovoljno informacija o razvoju, tijeku i simptomima bolesti. Osim anamneze, potrebno je napraviti i dobar klinički pregled životinje. Klinički pregled nas usmjerava na organski sustav u kojem se odvija patološki proces te prema toma obavljamo razne dijagnostičke pretrage koje nas približavaju pravoj dijagnozi i u konačnosti kvalitetnom liječenju.

Većina ljudi promijeni ponašanje u društvu većih životinja ili životinja koje slove za opasne (poput većih pasa). Osjećaju li i veterinari ponekad strah prilikom susreta sa životinjama? Je li Vam se dosad dogodio kakav neugodan susret s Vašim pacijentom?
-
Strah je normalan, on nas čini ljudima. Do sada nisam imao neugodnih iskustava, a nadam se da ih neću imati ni u budućnosti.

Dakako da vesele sretni slučajevi poput donošenja štenaca ili mačića na svijet, ali što je s teškim situacijama u kojima se vlasnik životinje mora oprostiti od svojega vjernoga četveronožnoga pratitelja? Koliko je lako ostati profesionalan i pribran u takvim situacijama?
-
Nije lako ostati profesionalan u takvim situacijama, ali sve je to u sklopu moje struke. Kućni ljubimci su postali dio obitelji, a uvijek je teško izgubiti nekoga voljenog.

Postoje li neki zahvati ili neki oblici liječenja koje volite obavljati?
-
Najviše mi se svidjelo područje kirurgije.

Sve češće na malim ekranima možemo pratiti veterinarske emisije, emisije o uljepšavanju ljubimaca i slične sadržaje koji uključuju izuzetno luksuzan život kućnih ljubimaca. Znaju li vlasnici pretjerati kad su njihovi ljubimci u pitanju?
-
Ne bih rekao da je to pretjerivanje jer uvijek je lijepo vidjeti kada se vlasnik brine i povećava kvalitetu života samome ljubimcu.

Mediji često virovitički primjer zaštite i brige o životinjama nazivaju pozitivnim i pohvalnim. Što Vi kao stručnjak kažete o statusu životinja u našoj županiji?
-
Teško mi je pričati za županiju, ali na području grada Virovitice podigla se svijest za dobrobit životinja i vlasnici počinju sve bolje brinuti za svoje kućne ljubimce.

Postoje li u svijetu nova postignuća u liječenju životinja o kojima biste voljeli čuti više i koja biste voljeli primijeniti i u svojoj praksi?
-
Veterinarska medicina svakim danom napreduje sve više i ide u korak s humanom medicinom, kako u području dijagnostike, tako i u području liječenja. U svoju praksu volio bih implementirati najnovija saznanja liječenja i dijagnostike iz područja kirurgije, ortopedije i oftamologije.

Na inicijativu veterinarske ordinacije „Feliks“ (prvenstveno doktora Majetića i doktora Rajkovića) otvoreno je „no kill“ Sklonište za životinje Virovitica. Uz ogroman trud gospodina Zvonimira Zečevića i vjernih volontera i volonterki, ali i svih Virovitičana koji su na neki način pomogli projektu, uspješno ste udomili brojne pse. O kojemu se broju životinja radi i kako netko uopće može posvojiti životinju u virovitičkom azilu, kakva je procedura?
-
Tijekom dosadašnjih godina rada Skloništa, udomljeno je oko 700 pasa. Da bi netko udomio životinju iz skloništa, potrebno je doći u sklonište, ispuniti Upitnik za potencijalnog udomitelja i pogledati i izabrati životinju. Nakon obavezne procedure koja obuhvaća procjenu i provjeru udomitelja te pripreme životinje za izlazak (kastracija, cijepljenja, čišćenja od parazita), udomitelj dobiva životinju potpuno besplatno uz prihvaćanje uvjeta za udomljenje.

KUĆNI LJUBIMAC - ČLAN OBITELJI

Koji su zadatci volontera Skloništa i primate li nove volontere koji su željni pomoći?
-
Naravno da rado primamo nove volontere. Prije nego što počnu volontirati, moraju doći osobno i provesti par sati ili par puta u skloništu s iskusnijim volonterima, vidjeti mogu li obavljati taj posao i sviđa li im se te ispuniti Obrazac za volontiranje. Zadatci volontera u skloništu su socijalizacija pasa, šetanje, češljanje, čišćenje posuda za hranu i vodu itd. Osim ovih konkretnih zadataka u skloništu, zadatak volontera je i edukacija i podizanje svijesti građana o udomljivanju životinja iz skloništa i općenito naglašavati pozitivan i human odnos prema kućnim ljubimcima da bi skloništa s vremenom postala što manje potrebna.

Kako educirati mlade o brizi za životinje te kako mladi iz Virovitice i okolice mogu pomoći u stvaranju „pet-friendly“ društva?
-
Veterinarska praksa „Feliks“ koja skrbi o Skloništu već godinama surađuje sa školama i vrtićima. Odlaskom naših kolega u škole i vrtiće održavaju se susreti s mladima i provodi edukacija o brizi i držanju ljubimaca, upoznavanje mladih s ljubimcima i životinjama općenito. Osim toga, grupe iz vrtića ili škola organizirano posjećuju ambulantu i sklonište i samim time se upoznaju s načinom rada skloništa i ambulante te s pristupom i odnosom prema životinjama. Upravo ovakvim događanjima se educiraju mladi i oni na taj način dijeljenjem svojih iskustava i znanja pomažu u stvaranju pet-frendly društva. Također, volontiranjem u Skloništu se podiže svijest mladih i građana na još bolji odnos prema kućnim ljubimcima.

Tijekom prošlogodišnjih blagdana pokrenuli ste peticiju protiv upotrebe pirotehničkih sredstava. Kako je do peticije došlo, koliko joj se ljudi odazvalo te zašto je ona važna?
-
Dugogodišnjom raspravom, vlastitim iskustvima, kao i iskustvima ljudi koji nam dolaze u ambulantu, uvidjelo se da pirotehnička sredstva jako smetaju većini kućnih ljubimaca, ali i ljudima u našoj sredini. Zbog toga smo odlučili otvoreno progovoriti o tome i pokrenuli peticiju koja je iz lokalnih okvira prešla na nacionalnu razinu i sada je dostupna i na web stranici udruge „Prijatelji životinja“. Kod nas u gradu Virovitici i okolici se do sada odazvalo oko 3000 ljudi i peticija se nastavlja i dalje. Peticija je važna jer pokazuje da ljudima i ljubimcima smeta pirotehnika i da se potaknu zakonodavna tijela na promjenu zakona koji bi jedinicama lokalne uprave i samouprave omogućio samostalno donošenje odluke o upotrebi pirotehničkih sredstava.

Kućni ljubimac: član obitelji ili imovina?
-
Član obitelji.

Pitanje koje zanima buduće studente: jesu li veterinari danas traženi? Kakvo je stanje diplomiranih veterinara na tržištu rada?
-
Uvijek postoji potražnja za veterinarima, ali postoji i geografska razlika u ponudi i potražnji. Naime, mladi veterinari iz ruralnih područja odlaze u gradove ili ostaju nakon završenog fakulteta u Zagrebu pa se tamo nalazi veliki broj veterinara koji teško pronalaze posao ili su pronašli posao izvan struke. U ruralnim područjima (npr. Slavonija) uvijek nedostaje veterinara jer su zbog uvjeta na poslu ili životnih prilika otišli u veliki grad, odselili se u inozemstvo za boljim poslom i životom ili napustili struku.

 

 

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Gospodarstvo



Ove mrežne stranice koriste kolačiće kako bismo vam pružili bolje korisničko iskustvo. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje. Nastavkom pregleda web stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda kliknite na: