VLADA U Sabor upućen prijedlog zakona o klimatskim promjenama
Ministarstvo donijelo protokol o sigurnosti u školama
Hrvatska bi mogla dobiti Nacionalni dan psihologa, 14. ožujka
Plenković: Potpisat će se Protokol za dizanje mjera sigurnosti u školama
Unatoč prekidu tranzita ruskog plina preko Ukrajine, opskrba u Hrvatskoj stabilna
Tesla prodajom u 2024. za dlaku ispred BYD-a
Cijene nafte porasle prema 76 dolara, u fokusu kineske novogodišnje poruke

  biLJana

Da bi sebi nekako našao utjehu i opravdanje, čovjek je izmislio i božju kaznu

  Biljana Kovačević           28.03.2023.
Da bi sebi nekako našao utjehu i opravdanje, čovjek je izmislio i božju kaznu

Sinoć sam pogledala jednu epizodu serije o Medicijevima. Volim ranu povijest, pogotovo ekraniziranu kroz filmove. Premda su glumci uvijek ljepši od stvarnih likova, kostimografija, uvjeti života, vjerovanja i uvjerenja, običaji, to je sve meni jako zanimljivo. U školi se povijest uči šturo i ukalupljeno, kako kojem dobu odgovara da „zvuči“ ono što žele da mlađi naraštaji usvoje.

Želja mladoga Lorenza de' Medici da od Firence stvori Republiku i pojača, raširi trgovinu, dovodi do gnjeva ljute protivnike te obitelji. Kao i sama pomisao da se puku da više slobode, na uštrb vlastitih interesa plemstva i povlaštenih. To je zapravo jedna te ista borba koja se vodi od želje palih anđela da prigrabe za sebe moć i slavu.

Ne razmišljajući dalje od onoga što nam je servirano, prihvatili smo „Istočni grijeh“, kao grijeh čovjeka koji se ogriješio o Boga. Vjerujem da mnogi nikada nisu išli u dalje proučavanje što zapravo znači taj grijeh, kao i mnogi koji nikada nisu držali Bibliju ili neke druge svete knjige u rukama, a kamoli ih pročitali.

Posljedica „Istočnog grijeha“ je progonstvo prvih ljudi, Adama i Eve iz Raja. Iz toga bi se jasno vidi da su za njega odgovorni ljudi, a ne Bog. Na nagovor zmije, žena je prva zgriješila ubravši plod sa zabranjenog stabla Spoznaje dobra i zla.  Nakon toga je nastao svijet kakvog i danas poznajemo. Bog je svrgnut, zavladala je vladavina ljudi nad ljudima, sa klasama iznad i ispod, sa iskorištavanjem stvaranja za sebične i pohlepne svrhe. Time je zapravo, nad Apsolutnim zakonom Boga, zaživio Zakon sjetve i žetve, Zakon uzroka i posljedica, kauzalni zakon, Zakon akcije i reakcije. Čovjek se udaljio od Boga, ustolujući sebe na njegovo mjesto. Pokušao je uspostaviti drugo stvaranje pokraj već stvorenog.

Tako je ono prvotno, rajsko stvaranje razoreno. Da čovjek baš i nije jako sposoban za stvaranje pokazuje čitava povijest ljudskog roda koja je stvorena kroz rat, prolivenu krv, otimačinu, zlostavljanja i korist. Znači, mnogo mu bolje ide od ruke razaranje već stvorenog. Da bi sebi nekako našao utjehu i opravdanje, čovjek je izmislio i božju kaznu. Boga kao gnjevnog, pridajući mu zapravo svoje ljudske osobine. Bog nikoga ne kažnjava jer inače ne bi bio Bog. Poslao je sina Isusa kako bi sa ljudima na Zemlji izgradio Kraljevstvo mira. Znamo kako je to završilo. Ljudi su izmislili štošta. U Nebeskom kraljevstvu se ne prolijeva krv. Kako bi onda On želio kažnjavati?

Čovjek stvara sliku Boga na svoju sliku i priliku. A to znači, sve u nekom vlastitom interesu uspostavlja i otkupljenje grijeha, najdraže kroz kupovinu i trgovinu interesima i posjedima. To je bilo lakše, dozvoliti svim svojim ljudskim slabostima da žive, nego da u formi „božje kazne“ prepoznaju ljudsko samokažnjavanje kroz zakon uzroka i posljedice. U ovom našem dvodimenzionalnom svijetu nemoguće je živjeti, bilo bi nekako nelogično, moći djelovati a za to ne snositi posljedice. Taj zakon je pravednost o kojoj ljudi snatre, no ne videći da ona ima svoj dugi vijek trajanja.

Nije li malo naivno vjerovati u to da zbog toga što je Krist „otkupio“ sve naše grijehe, mi možemo činiti što nas je volja?

Nije li to obično zavođenje na bludnju, neodgovornost za vlastite postupke, nemar i negaciju samospoznavanja kroz koju bismo trebali upoznavati sebe, tjerajući se svako ponaosob da budemo svakim danom bar malo bolje biće nego što smo to bili jučer?

Komentari




Još iz kategorije biLJana



Virovitica.net koristi kolačiće kako bi Vama omogućili najbolje korisničko iskustvo, za analizu prometa i korištenje društvenih mreža. Za više informacija o korištenju kolačića na portalu Virovitica.net kliknite ovdje.