Božić je sveti kršćanski blagdan, dan kada se slavi rođenje Isusa Krista. Crkva u Hrvata slavi ga od pamtivijeka, sa raznim usponima i padovima koja su pratila hrvatski katolički puk kroz bespuća povijesne zbiljnosti.
„Otajstvo Božića oblikovalo je vjerničko doživljavanje blagdana Božića hrvatskih katolika do te mjere da se opravdano govori o hrvatskom Božiću. Božić je naišao na odraz u književnosti, umjetnosti, a osobito spletu običaja i u božićnim pjesmama i melodijama. Posebno su božićni običaji, a napose božićne pjesme, u stanju iz godine u godinu pobuditi vjerničko doživljavanje Božića, u pripravljanju na blagdan i u slavljenju blagdana. Svi ti običaji i pjesme uvjetuju pun odjek Božića u osobnom proživljavanju, ali i u obiteljskom i društvenom životu.“ (hrt)
I tako je bilo od stoljeća sedmog. A onda od jednom, u samo godinu dana, Crkva u Hrvata pada u duhovnu krizu.
Sve je počelo na taj nesretni Badnjak 1991, kada je ponovo kršten Djeda Mraz – a sve u inat komunistima koji poslije četrdesetgodišnje sustavne dekomercijalizacije Božića izgubiše vlast i vjeru u marksizam. Ali bijaše to Pirova pobjeda, koja je nanijela više štete Crkvi nego Partiji.
KRONOLOGIJA
Tvornice radnicima, zemlja seljacima, partija komunistima, crkva vjernicima
Svjesni potrebe za uspostavom trajne ravnoteže duhovnih i materijalnih vrijednosti u prirodi socijalističkog društva, jugoslavenski komunisti jednoglasnom odlukom druga Tita odvajaju crkvu od države. Manje se pričalo, više šaputalo. Ali sve bijaše na svome mjestu: Božić se slavio u miru i tišini, Nova godina čekala uz pijanke i pjevaljke, a svinjske polutke i trinaesta plaća dijelila se ravnomjerno – pa na nebu i zemlji vladaše mir i dobro.
Kriza marksizma i razvoj religioznosti
Ali ništa na ovome svijetu ne traje vječno. Dijalektički materijalizam naglo mijenja spoznajni diskurs prema duhovnoj stvarnosti; probuđeni religijski zanos većinu komunista baca udesno; a sve što je ostalo lijevo postaje centar, bliže Crkvi nego Partiji.
Transcendentalne promjene duha takvih razmjera izazivaju velike tektonske promjene u društvu, koje stvaraju trajne pukotine u Crkvi, pa ni katolički blagdani nisu više ono što su nekad bili.
Od nekadašnjeg hrvatskog Božića ostale su samo jaslice.
Kolumna Priroda društva, Davora Suhana, na portalu Moja Rijeka