Index.hr: Ministar Medved prijetio novinaru Mazzoccu
Pupovac: Srbi su korišteni kao motivacija za potpis
Predsjednica: Sastanak sa Željkom Markić nije bio tajan
Grabar-Kitarović: poljoprivreda mora postati sredstvo blagostanja, a ne siromašenja
Započela sadnja novih stabala u Gradskom parku
Završeno 50. orahavoačko proljeće
Stotinjak planinara na 13. virovitičkim planianrskim susretima

Bilo bi najbolje da se Hrvatska odrekne novca iz fondova EU


  Gospodarstvo           Miodrag Šajatović/Lider           29.08.2013.         1577 pogleda
Bilo bi najbolje da se Hrvatska odrekne novca iz fondova EU

Kad je riječ o iskazivanju neposluha središnjici EU u Bruxellesu, moram priznati da mi je premijerova spremnost da se ‘fajta' s Europskom komisijom čak i simpatična. Nakupilo se mnogo frustracija pretpristupnih godina, u kojima je Hrvatska morala saginjati glavu, ucijenjena blokadama ovog ili onog pregova-račkog poglavlja. Na početku članstva treba pokazati da nećemo biti slijepi poslušnici. Nažalost, kako se i moglo očekivati, Milanović je za pokazivanje mišića odabrao pogrešno područje. Mađari su svojedobno zaratili s Bruxellesom jer su svim sredstvima branili naftnu tvrtku Mol od austrijskog OMV-a. Slovenci su uvodili vinjete suprotno stajalištu iz EU...
Milanović je, dakle, trebao s Europom zaratiti npr. neposluhom zbog poticanja domaće industrije usmjerene na izvoz, mimo pravila EU. No dobro, to je, ipak, malo previše očekivati...

Alibi bezidejne vlade Kriza zbog uhidbenog naloga, međutim, ipak je dobra prilika da se otvori drugo strateško pitanje za Hrvatsku. Mnogima će dvoj-ba izgledati bespredmetna, ali, molim, hajdemo ipak imati otvorene umove i za propitivanje dogmi.
Ako nam se iz EU već prijeti zamrzavanjem fondova, zašto Hrvatska jednostavno ne bi jednostrano rekla: ‘Hvala lijepa, ne trebaju nam vaši fondovi!'?
Prijedlog bi bio vrlo fer. Hrvatska od 2014. do 2020. treba u proračun EU uplatiti oko 3,5 milijardi eura članarine. U istom bi razdoblju iz europskih fondova mogla povući oko 13 milijardi eura. Pa evo, neka Hrvatska ne mora do 2020. plaćati članarinu, a zauzvrat se odriče povlačenja novca iz fondova.
Pogodba se čini nepovoljnom? Možda samo na prvi pogled. Teško je vjerovati da će Hrvatska povući više od polovine mogućega. Recimo da će to na kraju biti otprilike šest milijardi eura.
Opet je to dvostruko više od članarine koju trebamo uplatiti. Da, ali sad dolazimo do dijela računice koliko će od tih šest milijardi eura iz fondova na kraju završiti kod domaćih izvođača radova ili pružatelja usluga. Dosadašnji primjeri upućuju na zaključak da će bar polovina dobivena iz fondova završiti na računu stranih tvrtki koje će hrvatskoj isporučivati robu ili usluge u sklopu odobrenih projekata.
Veliko je čuđenje ljetos izazvala spoznaja da su posao snimanja hrvatskoga zdravstvenog sustava vrijedan 200.000 eura dobili francuski konzultanti. Objaš-njenje je bilo: ‘Europa je osigurala taj novac, pa ima pravo i odrediti koga će angažirati!'
I evo nas na nuli. Članarina od 3,5 milijardi eura, a poslova za hrvatske tvrtke otprilike jednako toliko. A vjerojatno i manje. Da ne ulazimo u analizu troškova koje će lokalnim jedinicama npr. u budućnosti stvarati pročistači voda financirani fondovima EU.
Naravno, jasno mi je da su minimalni izgledi da bi se mogla dogoditi trgovina da se ukidanje članarine za članstvo u EU prebije s odustajanjem od uporabe fondova EU. Ali hrvatska javnost trebala bi preispitati vjerovanje da će nas upravo fondovi EU spasiti iz recesije i osigurati dugoročno održiv rast.

Fondovi ni Kosovu nisu pomogli To jednostavno nije točno. I aktualna vlast potiče, u nedostatku pravih programa, takvo vjerovanje jer nije počela stvarati zdrave temelje za rast koji neće biti kratkoročno potaknut povlačenjem (vlastitih) sredstava iz blagajne EU. ‘Perpetuum mobile' ne postoji ni u eko-nomiji. Naravno da u pojedinačnim slučajevima ima koristi od fondova EU, ali ako Hrvatska iz poreza za članarinu uplati tri milijarde kuna, a onda povuče tri milijarde kuna neto - multiplikativnog efekta nema.
Hrvatski razvoj ne smije se temeljiti na fondovima EU. Fondovi, sami za sebe, nisu unaprijedili nijednu nerazvijenu zemlju. Za socijalističke Jugoslavije postojao je Fond za nerazvijene (ponajprije za Kosovo). Uza Sloveniju, najveću obvezu punjenja tog fonda imala je Hrvatska. Brzo su poduzetni direktori iz Hrvatske vezali projekte na Kosovu time da ih izvodi hrvatska operativa (pitati Čačića).
Jednaku logiku kakvu je Hrvatska imala prema Kosovu danas Njemačka, Austrija ili Francuska ima prema Hrvatskoj. Nije ugodno čuti, ali položaj Kosova u Jugoslaviji prema odnosima BDP-a sličan je mjestu Hrvatske u EU. Zato treba vući paralele i izvlačiti pouke.

Kolumna Ekonomalije Mijodraga Šajatovića, Lider

 

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.

fitilj
5.9.2013. 19:30
Tri gosta
Milanovićev tajnik izvještava svog šefa da su mu stigla tri gosta: Papa, izaslanik Međunarodnog monetarnog fonda i direktor Svjetske banke.
- Gospodine premijeru, koga da uvedem prvog?
- Papu. - odgovori šef - Njemu moram poljubiti samo ruku.
kišni
2.9.2013. 19:13
evropa ne daje ništa besplatno sve će oni to dobro naplatiti, sa ovakvim resursima koje ima Hrvatska nama ne trebaju tuđi novci nego poštena vlast koja će znati raspodjeliti i u prvi plan staviti naše interese,.
Seljaci.hr
1.9.2013. 14:46
Jako dobra ideja!
fitilj
30.8.2013. 9:59
"Objašnjenje je bilo: "Europa je osigurala taj novac, pa ima pravo i odrediti koga će angažirati!"

Treba li boljeg dokaza da nismo gazde u vlastitom dvorištu!?
atma
29.8.2013. 20:03
Ako su točni "ulazno/izlazni podaci" i neke pretpostavke autora, ovo mi liči na prilično racionalan i realan scenarij porobljavanja Hrvatske od strane EU.


Još iz kategorije Gospodarstvo



Ove mrežne stranice koriste kolačiće kako bismo vam pružili bolje korisničko iskustvo. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje. Nastavkom pregleda web stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda kliknite na: