Žetva - seljacima gubici, otkupljivačima zarada

VITICA - Nestabilne vremenske prilike značajno su utjecale na smanjenje prinosa u ovogodišnjoj žetvi pšenice na području Virovitičko-podravske županije koja je prošle jeseni zasijana na nešto više od 24.000 hektara. Seljački proizvođači, koji su prvi krenuli u žetvi ostvarili su prinos po hektaru od 2 do 4 tona, dok kombajni poljoprivrednih poduzeća, o čijim su površinama brinuli stručnjaci, žanju od 4 do čak 6 tona žita po hektaru. Seljačka obiteljska poljoprivredna gospodarstva, nezadovoljna su jer nisu dobili traženu otkupnu cijenu pšenice nešto veću od jedne kune.

- Sada, na kraju žetve u izrazito lošoj godini za pšenicu, potvrđuje se da smo u svojim zahtjevima bili u pravu. Zbog slabijeg uroda, lošije kvalitete i povećanih troškova, zbog veće zaštite pšenice od bolesti koja je uzela danak, imamo lošu računicu. Dok je u susjednoj Mađarskoj cijena pšenice 1,2 kune za kilogram, u Njemačkoj i do 1,3 kune, naš će seljak za svoju pšenicu dobiti oko 90 lipa za kilogram.

Neprihvatljivo je da seljaci ostvaruju gubitke, dok od te iste naše pšenice otkupljivači i izvoznici zarađuju nekoliko puta više od proizvođača. Netko će opet zaraditi na seljačkoj muci - kaže Željko Čorić, potpredsjednik Udruge seljaka Lukač. U poljoprivrednim poduzećima i obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima slažu se da bržeg razvoja nema bez većeg sudjelovanja stručnjaka u proizvodnji.

Zbog visokih plaća u državnim i drugim institucijama inženjeri poljoprivrede pobjegli su s polja jer su u poduzećima slabije plaćeni. PP Orahovica širi proizvodnju u ratarstvu, vinogradarstvu i voćarstvu, ali desetak poljoprivrednih inženjera ne možemo naći jer ih na orahovačkom i širem području jednostavno nema - kaže D. Alebić.

Na sjednici Strukovne komore agrara HGK Županijske komore Virovitica upozoreno je da su prinosi pšenice podbacili za trećinu. Unatoč teškoćama, za lokalne mlinarske kapacitete i potrebe građana, od oko 70.000 tona pšenice, bit će dovoljno brašna, a još oko 50.000 tona pšenice završit će na tržištu Hrvatske i inozemstvu.

- Sreća je da, uz 97 lipa za kilogram pšenice država proizvođačima osigurava potporu od 2250 kuna po hektaru. Pšenica se isplaćuje odmah, a najkasnije do kraja kolovoza, pa će proizvođači financijski ostvariti prosječnu godinu. Teže će biti prerađivačima pšenice, jer je cijena brašna i kruha ostala ista - kaže dipl. ing. Dušan Alebić, predsjednik Strukovne grupe agrara. Ministarstvo poljoprivrede od proizvođača traži referenti prinos od 4,8 tona po hektaru, ali stručnjaci procjenjuju da prinosi na području županije neće biti veći od 3,5 do 4 tone pšenice. Zbog posljedica elementarnih nepogoda proizvođači će dobiti poticaj bez obzira na prinose.

Poljoprivreda