Naziv našeg glasila ima prisno domoljubno značenje; zavičaj je najdraži nam dio domovine, mjesto i kraj gdje smo rođeni i rasli, odakle odlazimo u svijet i kamo se vraćamo - to su riječi kojima je profesor Ivan Zelenbrz popratio objavljivanje prvog broja Zavičaja 1991. godine. Ove godine dvobroj 34-35 časopisa Zavičaj predstavljen je na travanjskom sastanku u Zavičajnom društvu Virovitičana u Zagrebu. Kako je rekla Dubravka Sabolić, predsjednica Virovitičkog ogranka Matice hrvatske, "Zavičaj" nije novinski aktualan niti brz kao internetski portali jer izlazi povremeno, ali piše o onome što treba ostati zapamćeno i zabilježeno". Predstavljanje Zavičaja od prvog broja 1991. godine do danas bio je i pregled događanja i imena koja su obilježila kulturni život Virovitice u proteklih trideset godina. Jer Zavičaj predstavlja teme i umjetnike koji oplemenjuju život grada i bilježi kroniku zavičajne kulturne scene. Predstavljanje Zavičaja sa zanimanjem su pratili i Vlatko Smiljanić, koji je u Zavičajno društvo stigao uoči obrane svog doktorata, te prof. dr. Vinko Brešić, sveučilišni profesor, inače virovitički zet.
Kako je na svim naslovnicama Zavičaja zavičajni motiv, na naslovnici dvobroja 34-35 je rad Eve Duršot izabran na natječaju "Zavičaj u srcu i kistu" koji je Virovitički ogranak Matice hrvatske 2022. godine proveo u školama od travnja do lipnja 2022. Na 132 stranice objavljena su 44 rada koja je napisalo 25 suradnika. U rubrici "Razgovori" predstavljeni su akademik Viktor Žmegač, prof. dr. Vinko Brešić, glumice Vlasta Golub i Blanka Bart, ravnatelj Gradske knjižnice Robert Fritz te Oliver Jukić, direktor slatinskog kazališta.
U Zavičaju su i nagrađeni radovi Foto natječaja „Virka voli knjige“ mladih autora Martine Brnadić iz Osnovne škole Ivana Gorna Kovačića iz Gornjeg Bazija, Katje Teskere iz Osnovne škole Vladimira Nazora Virovitica i Nike Ban iz Tehničke škole Virovitica.
U Kutku za stihove je poezija Natalije Bajer - koju je na zagrebačkom predstavljanju interpretirala Jasna Mufić - te Matea Balabana i Biljane Kovačević, a u rubrici proze putopisi Saše Pjanića. Zavičaj donosi i nekrologe u znak sjećanja na Dragana Miloševića, Jadranku Srdoč, Mariju Turk-Kući, Višnju Romaj i Branku Marčeta Gregurić te sjećanje na Mirka Kovačevića u obliku tribine šest autora.
Predstavljanje dvobroja 34-35 u Zavičajnom društvu Virovitičana bilo je prilika za prisjećanje kako je časopis virovitičkog ogranka Matice hrvatske pripreman 1971. godine, ali zbog Hrvatskog proljeća i prekida rada Matice hrvatske njegovo je izlaženje onemogućeno. Tek 1991. godine, kada je Republika Hrvatska postala samostalna, tiskan prvi broj virovitičkog Zavičaja. Zamišljeno je da Zavičaj izlazi četiri puta godišnje, ali nije se mogao održati ni godišnji ritam i časopis izlazi povremeno, ovisno o mogućnostima. Od 1993. godine Zavičaj obuhvaća i teme iz Slatine i Orahovice. Godine 1994. objavljen je prvi dvobroj, a 2000. godine trobroj nakon petogodišnjeg zastoja. Dvobroj 13-14 iz 2002. godine prvi put je tiskan u cijelosti u boji, a od 2017. godine časopis ima redovite priloge iz županijskih centara - Orahovice, Slatine, Pitomače i Grubišnog polja - i postaje županijski časopis za kulturu.
Na predstavljanju u Zavičajnom društvu Dubravka Sabolić zahvalila je sponzorima časopisa i tehničkoj podršci iz Grafoprojekta koji grafički uređuje časopis od prvog broja te izrazila je nadu da će se dosadašnja bogata kulturna produkcija sugrađana nastaviti. Virovitičani u Zagrebu poželjeli su Zavičaju kontinuitet izlaženja i mnogo vrijednih kulturnih događanja koja će časopis bilježiti i vrednovati.
Na kraju travanjskog sastanka Zavičajnom društvu predstavio se novi član Stjepan Blažević, kroničar i povjesničar rodnog Bazija, kolekcionar slika s motivima zavičaja i autor nekoliko knjiga.