Virovitica.net

Matica hrvatska

U utorak predavanje "Dvije Alme - dramatične sudbine dviju žena" i otvaranje izložbe "Kalliope Austria – Žene u društvu, kulturi i znanosti"

mh  ●  12.03.2019.
U utorak predavanje "Dvije Alme - dramatične sudbine dviju žena" i otvaranje izložbe "Kalliope Austria – Žene u društvu, kulturi i znanosti"

Virovitički ogranak Matice hrvatske i Austrijski kulturni forum iz Zagreba organizira danas (utorak 12. ožujka 2019., u 18 sati) u Gradskoj knjižnici i čitaonici u Virovitici predavanje „Dvije Alme –dramatične sudbine dviju žena“ muzikologinje Marijane Pintar i otvorenje izložbe "Kalliope Austria – Žene u društvu, kulturi i znanosti".

Kalliope Austria – Žene u društvu, kulturi i znanosti

Mnoge su značajne žene u službenoj austrijskoj povijesti zbog raznih okolnosti bile zaboravljane, previđane ili marginalizirane. Ovom se izložbom, u jednom strogom uskom izboru od samo 48 životnih priča, želi prikazati lepeza raznih žena (aristokratkinja, salonskih dama, pobornica ženskih prava, znanstvenica, pedagoginja, književnica, glazbenica, slikarica, redateljica, glumica, plesnih umjetnica i drugih), koje su u vremenskom rasponu od početka 19. stoljeća do danas ostavile trag u društvu, kulturi i znanosti obogativši time povijest svoje zemlje.

Dvije Alme - dramatične sudbine dviju žena

U popratnom predavanju naglasak je na prikazu života i djelovanja dviju rodbinski, ali i životnom dramatikom povezanih žena: Alme Mahler (Beč, 1879 – New York, 1964), skladateljice i muze mnogim umjetnicima, i Alme Rosé (Beč, 1906 – Auschwitz 1944), violinistice i dirigentice ženskoga orkestra u logoru Auschwitz.

Alma Rosé (Beč, 1906 – Auschwitz 1944), nećakinja Gustava Mahlera (kći njegove sestre Justine i uglednoga bečkoga violinista Arnolda Roséa) bila je violinistica, osnivačica i voditeljica (Kapellmeisterin) popularnoga djevojačkoga orkestra Wiener Walzermädeln i dirigentica ženskoga orkestra u logoru Auschwitz, gdje je mnogim ženama koje su svirale u tom orkestru spasila život (prema njezinoj je sudbini snimljen film Playing for Time). Ime je dobila po Almi Mahler, supruzi Gustava Mahlera, koja svoje započete snove o skladateljskoj karijeri (učila je kod Alexandra Zemlinskoga) nije nikad ostvarila, a glazba ju je i nakon Mahlerove smrti indirektno pratila (kći Anna, kiparica, udala se za skladatelja Ernsta Kreneka), pa čak i na dramatičan način ostavila trag u povijesti glazbe (kći Manon, iz braka s Walterom Gropiusom, preminula je vrlo mlada, što je nagnalo skladatelja Albana Berga da joj posveti svoj čuveni Koncert za violinu – U sjećanje na jednog anđela, poznat i kao Requiem za Manon). Unatoč raznim tragičnim okolnostima, njihove su ljudske sudbine primjer snažnih ženskih osobnosti koje su ostavile za sobom zamjetan trag.

Predavačica Marijana Pintar (1963) je viša leksikografkinja u Leksikografskom zavodu Miroslav Krleža, gdje radi od 2000.kao urednica za struke glazba i balet u izdanju Hrvatski biografski leksikon. Diplomirala je muzikologiju na Muzičkoj akademiji u Zagrebu. Bila je korepetitorica i glazbena suradnica u Zagrebačkom kazalištu mladih (1984–2000), profesorica glazbene kulture na Trgovačkoj školi u Zagrebu (1991–92) i voditeljica Međunarodnoga kulturnog centra Hrvatske glazbene mladeži u Grožnjanu (1994–95). Autorica je knjiga Josip Vrhovski: skladatelj, dirigent, pedagog (1997) i Međunarodni kulturni centar Hrvatske glazbene mladeži u Grožnjanu 1969–2009 (2009; tiskano i na engleskom) te više znanstvenih, stručnih i glazbeno‒publicističkih radova. Povremeno je surađivala kao autorica emisija na Hrvatskoj radio-televiziji, a već gotovo 20 godina surađuje s Austrijskim kulturnim forumom Zagreb u čijoj organizaciji održava stručno-popularna predavanja u školama i na fakultetima te u centrima za kulturu i knjižnicama diljem Hrvatske.

 

Matica hrvatska

Po treći put - Čitanje pod zvijezdama

Treći Festival knjige u Matici hrvatskoj: virovitički o ...

Matica hrvatska najavila predavanje Miroslava Dorešića: ...

Nataliji Bajer Srebrna povelja Matice hrvatske

Otvoren 4. Međunarodni književni natječaj „Kristalna pe ...

Zavičaj je planiran 1971., pokrenut 1991., a dosad je o ...

Čitali pod zvijezdama, uživali u stihovima i glazbi

Izložba posvećena fra Paškalu Cvekanu

Predstavljen novi broj časopisa Zavičaj! Na 134 stranic ...

U četvrtak predstavljanje novog Zavičaja