Svjetski dan bubrega i ove je godine u Hrvatskoj obilježen nizom javnozdravstvenih akcija i aktivnostima podizanja svijesti građana o potrebi ranog otkrivanja kroničnih bubrežnih bolesti, od kojih u Hrvatskoj boluje oko tristo tisuća građana, ali i važnim novostima za pacijente oboljele od bubrežnih bolesti u Hrvatskoj.
Svjetski dan bubrega u Hrvatskoj se obilježava u organizaciji Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju Hrvatskog liječničkog zbora, Koordinacije hrvatske obiteljske medicine, Hrvatske udruge nefroloških sestara i tehničara, Hrvatskog društva nutricionista i dijetetičara, Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, uz suorganizaciju i pokroviteljstvo Grada Zagreba.
Uz Rijeku, Pulu, Split, Slavonski brod i Zadar, u Zagrebu je održano središnje obilježavanje Svjetskog dana bubrega, pod sloganom “JESU LI TVOJI BUBREZI OK ? Otkrij bolest rano - zaštiti svoje zdravlje!“. Tako je ovogodišnji fokus javnozdravstvenih akcija rano otkrivanje KBB te osvješćivanje o tome kako, ukoliko rano otkrivene, rane intervencije mogu pomoći pri usporenju razvitka i napredovanja bolesti.
Kako se procjenjuje da KBB pogađa više od 10 posto svjetske populacije,a predviđa se kako će do 2040. godine KBB postati peti vodeći uzrok smrti, važno je naglasiti da preventivni pregled bubrega može znatno promijeniti budućnost liječenja bubrežnih bolesnika kroz olakšanje daljnjih načina liječenja, moguće izbjegavanje dijalize ili transplatacije te smanjenje rizika od komplikacija.
O tome je na konferenciji za medije govorila prof.dr.sc. Lada Zibar dr. med., iz Hrvatskog društva za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju Hrvatskog liječničkog zbora, glavnog organizatora ovogodišnjeg obilježavanja: "Bubrežne bolesti u početku nemaju simptome, a kada se pojave vrlo su nespecifični zato treba imati aktivan sustav za rano otkrivanje bubrežne bolesti".
Dodala je da Društvo zato, nakon višegodišnje pripreme, u suradnji s s Komorom hrvatske obiteljske medicine uvelo panel za rano otkrivanje bubrežne bolesti, kojim je u samo šest mjeseci od uvođenja, obuhvaćeno dvije tisuće ordinacija obiteljskih liječnika i oko deset tisuća pacijenata, kojima se radi probir na bubrežnu bolest. "Provjerava se mokraća i analizira se krv, mjeri se tlak i onda na temelju postojećeg sustava liječnici znaju kako postupiti i koga uputiti nefrologu na daljinu obradu. Rezultat već imamo, otkriven je veliki broj bolesnika što je u skladu s pretpostavkom da otprilike svaki deseti stanovnik Hrvatske boluje od neke bubrežne bolesti", kazala je Zibar.
Ivana Portolan Pajić, načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu i zdravstveni turizam Ministarstva zdravstva najavila je još važnih vijesti za oboljele od bubrežnih bolesti u Hrvatskoj. "Nacionalnim planom razvoja zdravstva od 2021. do 2027. predviđeno je uvođenje kućne hemodijalize i to u okviru specifičnog cilja unapređenja dugotrajne skrbi u Hrvatskoj. Operativni plan za dugotrajnu skrb je upravo finalizirani uskoro će vidjeti svijetlo dana i u okviru njega postoje aktivnosti koje se odnose na kućnu hemodijalizu. U suradnji sa stručnjacima u okviru operativnog plana bit će definirane sve aktivnosti potrebne za implementaciju kućne hemodijalize, a prve pacijente na kućne hemodijalizi očekujemo krajem 2025. i početkom 2026. godine", rekla je Portolan Pajić.
Kazala je i da je Ministarstvo zdravstva već dalo uputu Hrvatskom zavodu za zdravstvene osiguranje o potrebi stavljanja uređaja za kućnu hemodijalizu na osnovnu listu pomagala kako bi spremno dočekali početak 2026. godine i mogli tada započeti s kućnom hemodijalizom koja će znatno doprinijeti boljoj kvaliteti života osoba na dijalizi.
Izv. prof. dr. Ivan Bubić dr. med., predsjednik HDNDT-a ističe da je Hrvatsko društvo za nefrologiju, dijalizu i transplantaciju zadnjih godina uložilo golem trud kako bi se u Hrvatskoj pokrenuo program kućne dijalize i omogućilo bolesnicima prije svega bolju kvalitetu života. “Naime, kod tzv. klasične ili bolničke hemodijalize bolesnik mora obično triput tjedno po četiri sata provesti u centru za hemodijalizu, dok kod kućne dijalize bolesnik ima određenu slobodu kada i koliko će se dijalizirati. Podaci pokazuju da su preživljenje bolesnika, ali i kvaliteta njihova života, značajno povoljniji u korist bolesnika na kućnoj hemodijalizi. Uspostavom ove metode će i liječenje dijalizom postati dostupnije za naše bolesnike”, istaknuo je prof. Bubić.
Izaslanica gradonačelnika Grada Zagreba, dr. sc. Mirela Šentija Knežević dr. med. istaknula je kako se Grad Zagreb i ove godine s ponosom pridružio javnozdravstvenoj akciji podizanja svijesti o važnosti zdravlja bubrega. „Grad Zagreb snažno podržava inicijative usmjerene na promicanje zdravih životnih navika, prevenciju te rano otkrivanje i liječenje bubrežnih bolesti, s ciljem smanjenja njihove učestalosti i sprječavanja ozbiljnih komplikacija. Bubrezi su tihi junaci našeg organizma – neumorno obavljaju ključne funkcije, no upravo zbog njihove 'tišine', bolesti često ostaju neprepoznate do uznapredovalog stadija. Svjetski dan bubrega podsjeća nas na važnost prevencije, jer i male promjene u svakodnevnim navikama mogu donijeti velike koristi za zdravlje, stoga pozivam naše građane da svaki dan brinu o svom zdravlju i zdravlju svojih bližnjih. Briga o bubrezima znači brigu o cjelokupnom zdravlju – malim promjenama u svakodnevnim navikama možemo spriječiti velike probleme“, poručila je dr. sc. Mirela Šentija Knežević.