U organizaciji Županijskog SDP-a i ureda europarlamentarca Predraga Freda Matića dvadeset i pet esdepeovaca Virovitičko-podravske županije posjetilo je Strasbourg gdje su bili upoznati s funkcioniranjem Europskog parlamenta, jednog od tri zakonodavna ogranka Europske unije i jedne od njezinih sedam institucija. „Obzirom da su hrvatski građani vrlo malo upoznati s radom europskih institucija, u ovom slučaju Parlamenta, svaka posjeta je dobro došla jer kad se vrate svojim domovima pričat će svojim ukućanima i prijateljima o značaju onoga što se ovdje radi, a što su osobno vidjeli i doživjeli“, izjavio je za naš portal Fred Matić o razlozima organizacije ovakvih posjeta, ne samo građana Hrvatske već i svih ostalih zemelja, članica Europske unije u što smo se i sami uvjerili.
Samo u vrijeme našeg posjeta hodnicima i dvoranama Europskog parlamenta, prodefilralo je desetak grupa građana iz Njemačke, Belgije, Francuske, Italije, Austrije i drugih zemalja.
Bivši saborski zastupnik SDP-a u dva mandata i ministar branitelja u SDP-ovoj Vladi, u Europski parlament izabran je 2019. godine. Član je tri odbora - za ribarstvo (PECH), kulturu i obrazovanje (CULT) i prava žena i rodnu ravnopravnost (FEMM). „I prije nego sam izabran za europarlamentarca bio sam eurofil, sada sam još i veći jer sam se uvjerio da nam Europa može donijeti samo puno dobroga i baš ništa lošega. Sad će biti deset godina kako smo postali punopravna članica Europske unije, u stvarnosti ovisimo o zakonima, direktivama i rezolucijama koje donosu Europski parlament. Neću reći da je jači od domaćeg, našeg parlamenta, ali stvari koje stižu iz Europskog, često prolaze kroz Hrvatski sabor kao direktiva koju moramo prihvatiti“, kaže Matić.
Pitam ga je li zadovoljan onim što je do sada, u više od pola mandata, napravio i kakvi su efekti. „Činim ono što je mojoj mogućnosti. Na žalost naš mandat je obilježen covid pandemijom i početkom ruske agresije na Ukrajinu. Netko je ovdje rekao kako je bilo divno onih pet minuta između korone i rata, ali bilo je dovoljno vremena da napravimo nešto što je prepoznatljivo u Hrvatskoj. Sve što ovdje radimo, radimo za Europu, a kroz Europu i za Hrvatsku. I ponosan sam zbog toga“.
Neizbježno pitanje je korupcija. Dolazimo iz Virovitice u kojoj živi Tomislav Tolušić, čovjek kojeg su među prvima u Hrvatskoj uhvatili da je, najblaže rečeno, mutio europskim novcem zloupotrebivši položaj bivšeg ministra poljoprivrede. "To je tek početak priče. Vidjeli smo to i ovdje, ni Europski parlament nije imun od toga. Korupcija ima svoje ime i prezime. Kad spominjete dotičnog gospodina i Slavoniju, ja također potičem iz Slavonije, iz Vukovara. Složio bih se da je Projekt Slavonija jako dobar, ali samo za tipove poput Tolušića, onoga iz Pleternice i gospođe Žalac, a za neke druge ne jer 400 tisuća ljudi je u deset godina napustilo Hrvatsku, mahom iz Slavonije. Kad sam išao u osnovnu i srednju školu učio sam da će Slavonija biti žitnica Europe koja će se hraniti ne samo našu zemlju već pola Europe. Prije 30 godina, kad ste ulazili u Hrvatsku mogli ste osjetiti miris bogatštine. A sad kad prođete Slavonski Brod osjeti se miris siromaštva. Svaka druga kuća je na prodaju. To je ono što me rastužuje. Međutim, vladajući uživaju u Projektu Slavonija koji je izdašan za njih, ali zahvaljujući istražnim organima europskih institucija nekima će se ipak staviti soli na rep".
Uz Freda o načinu rada Europskog parlamenta, pripremama za plenarne sjednice, suradnje s drugim parlamentarnim zastupnicama iz Hrvatske i parlamentarnim klubovima te projektima koje provodi njihov ured podrobnije nam je govorila Mateja Medlobi, akreditirana parlamentarna asistentica iz njegovog ureda u Bruxellesu. Mateja prati rad dvaju odbora – za prava žena i rodnu ravnopravnost (FEMM) i za kulturu i edukaciju (CULT) te rad Delegacije Europskog parlamenta za odnose s Arapskim poluotokom (DARP). Područja interesa i ekspertize su joj europska socijalna politika s fokusom na rodnu ravnopravnost i obrazovne procese.
Sjedišta Glavnog tajništva Vijeća Europske unije i Europske komisije nalazi se u Bruxellesu dok se u Strasbourgu održava najvažniji dio političke aktivnosti Europskog parlamenta - plenarne sjednice. One predstavljaju zaključak zakonodavnog rada odbora i klubova zastupnika. Zastupnici u Europskom parlamentu, sudjeluju u odlučivanju na razini Unije te iznose svoja stajališta Komisiji i Vijeću. Na plenarnim sjednicama zastupnici, dužnosnici te usmeni i pismeni prevoditelji moraju poštovati vrlo stroge postupke kako bi se osigurao optimalni tijek sjednice. Parlament se na plenarnoj sjednici svakog mjeseca, osim kolovoza.
Sjednica traje četiri dana (od ponedjeljka do četvrtka). Europski parlament ima 705 izabrana zastupnika iz 27 država članica Europske unije, a svoje plenarne rasprave vodi na 24 jezika. Zastupnici se grupiraju se ovisno o političkoj pripadnosti, a ne nacionalnosti, a oni koji nisu članovi nijednog kluba zastupnika zasjedaju kao nezavisni zastupnici. Predsjednici klubova sjede u prvom polukružnom redu nasuprot predsjedniku Europskog parlamenta.
U trećem redu sjede uglavnom članovi Predsjedništva, potpredsjednici i kvestori. Ostala mjesta unutar klubova zastupnika obično se raspodjeljuju po abecednom redu. Oni sjede u velikoj polukružnoj dvorani, na prvoj etaži su simutlani prevoditelji, a na galeriji - građani i novinari. Uz svaku stolicu su slušlice za praćenje sjednice na odabranom jeziku. Hrvatski je pod brojem 24.
Na plenarnim sjednicama zastupnici, dužnosnici te usmeni i pismeni prevoditelji moraju poštovati vrlo stroge postupke kako bi se osigurao optimalni tijek sjednice. Prisustvovali smo jednoj takvoj (sljedeća je na redu 16. siječnja 2023.).
U glavnu zgradu Parlamenta koju nazivaju i Palača Louise Weiss ulazimo uz stroge sigurnosne provjere. Sve je dobro uhodano, procedura ne traje predugo. Odmah na početku obilaska u unutarnjem dvorištu običaj je fotografiranja kraj staklene skulpture Ujedinjena zemlja postavljene 2004. godine, umjetnika Tomasza Urbanowicza, koja simbolizira otvorenost i spremnost na daljnje širenje Europske unije, pa smo to učinili i mi.
Još jedno skupno fotografiranje za uspomenu, ovoga puta s domaćinom, je nezaobilazno – u središnjem holu palače na podestu ukrašenom simbolom Europske unije i svim zastavama država članica. U tom holu zastupnici snimaju izajave za medije ili kratke video materijale za svoje društvene mreže.
U kružnoj dvorani gledamo kratki film 360° o nastanku i razvoju Europe. Kadrovi se izmjenjuju na svim stranama sobe, na cijeloj površini zidova, a na svakom različiti sadržaj. Zamišljamo kako bi tu bilo dobro pogledati večerašnju utakmicu Hrvatske i Argentine.
Odavde gosti ne odlaze gladni, svaki posjet Parlamentu predviđa i ručak u kantini. Mogli smo birati između ribljeg (losos) i mesnog (govedina) menija, uz salatu i desert. Zbog velikog broja grupa satnica se mora strogo poštivati, točno se zna kada tko gleda film, prati plenarnu sjednicu i ruča, a kad je vrijeme za fotografiranje.
"Naš posjet u Francuskoj, načelno je s Fredom Matićem dogovoren još 2020. godine u ožujku na obilježavanju dana žena na inicijativu Nade Pintar, predsjednice županijskog Foruma žena SDP-a. Fred je to prihvatio ali je do ovolikog odmaka došlo iz objektivnih razloga, prije svega zbog pandemije koronavirusa. Kako su se uvjeti stekli ove godine ispred županijskog SDP-a dogovorio sam sve tehničke uvjete sa zastupnikovim uredom u Zagrebu, kolegom Darkom Šaponjom, i pripreme su mogle početi", kaže predsjednik Županijske organizacije SDP-a, Mate Vukušić.
Ma marginama sureta bilo je riječi o aktualno-političkoj situaciji u zemlji. Poklopilo se da je baš u zadnjih par mjeseci i u našoj zemlji uhićeno nekoliko osoba, iz naše županije bivši potpredsjednik Vlade Tomislav Tolušić. Zbog zloporabe ili krađe novca iz EU fondova, nedavno je uhićena i potpredsjednica EU parlamenta, a i predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen je pod istragom Ureda europskog javnog tužitelja.
"Impresivan je izgled kompleksa Europskog parlamenta kao i njegova organiziranost te veličina. Ono što je od toga bitnije jest koliko je takva institucija u praksi efikasna, a nas iz Hrvatske najviše je zanimalo koliko je moguće ostvariti sredstava iz brojnih fondova te mogućnost i uspješnost zaštite hrvatskih nacionalnih interesa u borbi 705 zastupnika iz 27 zemalja EU-a", sumirao je Vukušić na kraju putovanja.
U grupi su bili i učenici i učenice srednjih škola iz Vukovara, Vela Luke i Krka, sudionici projekta Budućnost Europe: Europska godina mladih kojega je, kao član Odbora za kulturu i obrazovanje Europskog parlamenta, pokrenuo Fred Matić. U cjelogodišnjem rada na projektu sudjelovalo je deset škola iz Hrvatske i pet iz Njemačke. No, o tome u drugom tekstu, za nekoliko dana.
