Vodeći ljudi u zdravstvu te predstavnici veledrogerija, ljekarni i proizvođača lijekova iznijeli su prijedloge za učinkovitiji i održiviji zdravstveni sustav na okruglom stolu Zdravstvo & gospodarstvo – učinci reforme zdravstvenog sustava, koji se održao u organizaciji HGK i Udruženja trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima HGK, a pod pokroviteljstvom Ministarstva zdravstva.
„Kontinuiranom komunikacijom s Ministarstvom zdravstva i Ministarstvom financija, članice Udruženja HGK trude se za isporučene lijekove i medicinski materijal postići prihvatljive rokove plaćanja, dok se ne svedu u zakonom definirane rokove. Vjerujemo da će započeta reforma zdravstvenog sustava, u smjeru prevencije i ranog otkrivanja stanja, pridonijeti optimizaciji utroška lijekova i medicinskih proizvoda, što bi u konačnici rezultiralo i većom financijskom stabilnošću zdravstvenog sustava“, kazao je u uvodnom govoru Ante Raspudić, potpredsjednik HGK za gospodarstvo.
Irena Hrstić, državna tajnica koja upravlja Ministarstvom zdravstva, istaknula je nužnost uspostave novog modela financiranja u zdravstvu koji će biti održiv. „Prioriteti u radu koji nas čekaju, prije svega su vraćanje povjerenja građana u zdravstveni sustav i konsolidacija zdravstvenog sustava. Provest ćemo revidiranje prihoda i intenzivnu kontrolu rashoda zdravstvenih ustanova te se posebno usmjeriti na smanjenje dospjelih dugova u zdravstvu. Cilj je kroz novi model financiranja zdravstvenih ustanova postići održivost sustava, bez potrebe za dodatnim financijskim sanacijama“, kazala je Hrstić.
Područje lijekova regulirano je u zdravstvenom sustavu. Navela je da je u Hrvatskoj, na listi lijekova, dostupan veliki broj terapijskih opcija unutar iste indikacije bilo kroz generičke ili kliničke paralele, što omogućava visoku sigurnost opskrbe tržišta lijekova. „Nastavit će se ulagati u otpornost zdravstvenog sustava i odgovor na krizne situacije kako bismo spremno reagirali na moguće buduće ugroze", poručila je Hrstić.
Veledrogerije predstavljaju važnu kariku u funkcioniranju zdravstvene zaštite, što je prepoznato i u zakonodavstvu koje promet lijekova ubraja u nacionalnu kritičnu infrastrukturu. Važnost uloge veledrogerija u osiguranju kontinuirane opskrbe lijekovima i medicinskim proizvodima naročito dolazi do izražaja u situacijama kada su poremećeni lanci dobave, kao što su ratna zbivanja i pandemija.
„Sljedeća uloga od nacionalne važnosti je osiguravanje dostupnosti vitalnih proizvoda zagarantirane kvalitete jer je prisutnost krivotvorenih lijekova i nestandardiziranih medicinskih proizvoda s lažnim certifikatima posljednjih godina u porastu u cijelom svijetu. Lijekovi i medicinski proizvodi omogućavaju poslovne aktivnosti osobama sa zdravstvenim tegobama te time doprinose gospodarskom rastu. Udruženje želi pridonijeti napretku organizacije financijski održivog i efikasnog zdravstvenog sustava“, kazala je Diana Percač, predsjednica Udruženja trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima HGK.
Sve veća upotreba interneta u svrhu kupnje lijekova dovodi do značajnih prijevara. Svjetska zdravstvena organizacije (WHO) procjenjuje da je oko 50% lijekova koji se prodaju putem internetskih stranica krivotvoreno, a primjera radi - u nekim dijelovima Afrike i Azije čak i do 70% lijekova kupljenih putem interneta je krivotvoreno. Iz tog razloga veledrogerije su važan i siguran dio opskrbnog lanca, jer poštuju procedure sustava provjere autentičnosti lijekova- koji garantira 100% ispravnost lijeka koji se isporučuju na tržište u Hrvatskoj.
Prema podacima Digitalne komore, aktivno je 6 velikih članica HGK koje se bave trgovinom na veliko farmaceutskim proizvodima, 29 srednjih, ali i 373 malih i mikro članica. Zajedno su u 2023. godini generirale ukupni prihod od gotovo 3 milijarde eura te su zapošljavale 4.790 djelatnika, što ih čini značajnim segmentom hrvatskog gospodarstva.