Svjetski dan seoskih žena u cijelom svijetu obilježava se 15. listopada. Ustanovljen je na četvrtoj Svjetskoj konferenciji žena u Pekingu 1995. godine, prilikom koje su se države obavezale na pružanje ravnopravnoga pristupa i prava na potpuno sudjelovanje u strukturama vlasti te na osvještavanjem vladajućih o potrebama seoskih žena i mogućnostima u kreiranju razvojnih politika sela. Odbor UN-a za uklanjanje diskriminacije žena donio je 2016. godine Opću preporuku o pravima žena u ruralnim područjima u kojoj se pojašnjavaju obveze država stranaka, a koju je na hrvatski jezik preveo Ured za ravnopravnost spolova.
Uloga seoskih žena je, kako u društvu i zajednicama u kojima žive, tako i u obiteljima, još je uvijek nedovoljno neprepoznata, a posao koji svakodnevno obavljaju podcijenjen i nedovoljno vrednovan. Dokazuje to i činjenica kako je vrlo malo podataka o statusu, svijesti i potrebama seoskih žena u Republici Hrvatskoj. Ipak, vrlo važno istraživanje o položaju seoske žene u današnjem društvu od 2009. do 2011. godine provodilo je Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja u okviru projekta „Status i uloga žene u ruralnim područjima“. Istraživanjem provedenim na uzorku od 1656 žena doznalo se kako većina ispitanica živi u tradicionalnim obiteljskim strukturama s većim brojem djece i članova kućanstava te naglašenim patrijarhalnim ustrojem zajednice, s osobitom rodnom nejednakošću. Pokazalo se i kako srednjoškolsko obrazovanje ima 56,4 % ispitanica, 63,10 % njih ne govori nijedan strani jezik, samo 12,98 % vlasnice su gospodarstava, a poražavajuća je i činjenica da čak 30,98 % ispitanica učestalo proživljava obiteljsko nasilje, odnosno 43,54 % doživljava ga ponekad. Ženama iz ruralnih područja često se zabranjuje samostalno donošenje odluka, rade mnogo, rijetko putuju (primjerice, 53 % ispitanica nikad ne odlazi na godišnji odmor, a 45 % žena nikad nije putovalo u inozemstvo), a obrazovanje i zaposlenja često su im nedosanjani san.
Svjetski dan seoske žene obilježilo je i Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Virovitičko-podravske županije te je tom prilikom u Gradskoj knjižnici i čitaonici Virovitica 19. listopada upriličeno predstavljanje publikacije „O pravima žena u ruralnim područjima – opća preporuka UN-a br. 34“. O publikaciji je govorila ravnateljica Ureda za ravnopravnost spolova Vlade Republike Hrvatske mr. sci. Helena Štimac Radin koja je upozorila na nedostatak podataka o položaju žena ruralnih područja, na važnost poticanja i jačanja poduzetništva žena ruralnih područja te važnost pospješivanja socijalnih uvjeta, kao i na probleme depopulacije, starenje stanovništva, napuštanja i odumiranja sela. Štimac Radin naglasila je i kako će se o problemu ženskoga poduzetništva u ruralnim područjima više govoriti od siječnja 2019. do lipnja 2020. godine, kad će Vijećem Europske unije, zajedno s Rumunjskom i Finskom, predsjedati i naša zemlja.
Prisutne je pozdravila i predsjednica Povjerenstva za ravnopravnost spolova Virovitičko-podravske županije, Desa Kolesarić, naglasivši kako je rad žena na selu podcijenjen, rade puno, imaju malo imovine, gotovo ih nema u javnom i političkom djelovanju te im je otežan pristup društvenim servisima, zdravstvu, pravosuđu, obrazovanju, a izuzetno je potrebno prepoznavanje njihovog značaja i uloge, priznavanje potrebe za poboljšanjem uvjeta njihovih života i provođenje programske politike rodne ravnopravnosti jer je ravnopravnost u društvu jedan od preduvjeta uspješnosti u razvoju cjelokupnog društva.
Zamjenik župana Igor Pavković složio se kako je potrebno što više vremena posvetiti prosvjećivanju stanovništva o ovom problemu, istaknuvši kako i se Virovitičko-podravska županija trudi pospješiti kvalitetu seoskoga života otvaranjem novih područnih škola, osposobljavanjem malih zdravstvenih ambulanti te davanjem poticaja mladim poljoprivrednicima.