Virovitica.net

Aktualnosti

Možemo li se ostvariti razvoj samo materijalnim investiranjem?

04.01.2006.
Možemo li se ostvariti razvoj samo materijalnim investiranjem?

VIROVITICA, 4 siječnja - Iz onoga što se moglo pročitati u medijima, prema izjavama naših gradskih i županijskih čelnika, razvoj grada i županije je dobro usmjeren, poduzimaju se koraci da se odlijepimo s neslavnog začelja po svim pokazateljima razvijenosti – piše u osvrtu poslanom novinarima Odbor za prosvjetu i obrazovanje HNS – liberalni demokrati podružnice Virovitica.
Međutim, oni postavljaju pitanje hoće li ostvariti željeni cilj o obrazlažu: «U svim izjavama na prvom mjestu se preferira jedan od elemenata razvoja – investicije, a onaj drugi – ljudski faktor, se prešućuje odnosno ne uzima u obzir. Upravo bi o njemu progovorili, jer je on važniji od onog prvog faktora – novca. Znanje sadržano u ljudskom resursu koje posjeduje stanovništvo nekog kraja je od presudne važnosti za uspjeh. Ako je cilj zapošljavanje nestručne i nisko obrazovne i uz to slabo plaćene radne snage u slobodnim zonama, onda će se ovim zacrtanim pravcem to postići, ali ne i ono drugo željeno što će nas odlijepiti od kluba fenjeraša. Da bi se napravio veći iskorak u razvoju potrebno je imati kritičnu masu kadrova školovanih za stvaranje novih vrijednosti, što mi naprosto nemamo.

Da bi potkrijepili našu tezu osvrnut ćemo se ukratko na dio zaključnog teksta Analize upisanih učenika u srednje škole na području Virovitičko-podravske županije u periodu 1995/96 – 2000/01. školske godine , objavljenog u našim medijima prije 5 godina: « Omjer upisanih učenika 70 : 30 posto u korist grupacije neproizvodna, neproizvodna-uslužna i uslužna zanimanja, a u odnosu na uslužno-proizvodna i proizvodna zanimanja je izuzetno nepovoljan za budući razvoj naše županije , jer mi nismo, niti ćemo u daljnjoj budućnosti biti, u poziciji da ćemo kroz njih ostvarivati razvoj. Taj omjer se u idućem razdoblju nužno treba okrenuti. Treba težiti da bude postignut obrnut omjer, tj. 30 : 70 posto u korist proizvodno – uslužnih i proizvodnih zanimanja. U okviru tih 70 posto treba preferirati zanimanja koja se odnose za provođenje strategije razvoja županije koja je sada u izradi. U tom cilju treba sagledati mrežu škola na našoj županiji, potrebu opremanja škola odgovarajućom nastavnom tehnologijom i educirati nastavni kadar.»

Analizom se htjelo reći da se državni (naš) novac namijenjen obrazovanju mladih krivo ulaže i da ćemo doći u situaciju da nećemo imati kadrova za djelatnosti koje mogu nositi razvoj naših gradova i županije. Od 2001. godine do danas se glede strukture školovanja kadrova na našoj županiji nije ništa promijenilo. Srednjoškolsko obrazovanje je i dalje izvan bilo kakvih strateških pravaca razvoja naše županije prepušteno da ga vode neinventivni kadrovi (pri tome se ne misli na ravnatelje iako bi se i o tome moglo razgovarati), potpuno odvojeno od svijeta materijalne proizvodnje, tokova novca, kreditnih linija i strateškog ulaganja u ljudski resurs. Za to ima mnogo primjera. Jedan od njih je npr. dodjela stipendija učenicima i studentima kako u županiji tako i u našim gradovima. Izvršite njihovu analizu dodjele u proteklih par godina pa ćete vidjeti da tu vlada stihija, a ne jedan osmišljen plan dolaženja do kritične mase kadrova koja bi trebala razviti djelatnosti od primarnog interesa iskorištavanja prirodnih resursa naše županije. Drugi primjer je nedavna dodjela priznanja Obrtničke komore obrtnicima u našoj županiji. Od desetak nagrađenih obrtnika nema niti jednog iz proizvodne grupacije. Svi su oni iz područja usluga, dakle djelatnosti koja ne stvara nove vrijednosti koje bi mogli plasirati na širem pa i inozemnom tržištu. Tu se novac vrti u krug i ostaje uvijek ista priča, nema razvoja i zašto smo fenjeraši. Treći primjer vam je sa dodjelom poticajnih kreditnih sredstava županije, gdje nije bio rijedak slučaj da se poticajna kreditna sredstva daju ljudima za vraćanje ranije preuzetog kredita.

Iz svega toga se vidi glavinjanje gusaka u magli i bez da smo se uputiti u Beograd.

Prijedlog općine Suhopolje za osnutkom poljoprivredne škole voćar-vinogradar-podrumar s težištem na proizvodnju voćnih i loznih sadnica je protekla vladajuća županijska garnitura glatko odbila. Upravo bi ta škola bila na tragu stvaranja kritične mase školovanih proizvođača voća, grožđa, vina te loznih i voćnih sadnica , koji bi na prirodom resursu županije – zemlji mogli stvarati viškove vrijednosti roba potrebna za razvoj. Pogon ŠKODE u slobodnoj zoni je lijepa želja i mi je podržavamo, samo je pitanje imamo li mi dovoljno kadrova strojarske struke koji su obrazovani za rad na suvremenoj tehnologiji? Odgovor je znan, takvih kadrova nemamo, no zato imamo Centar za nove tehnologije u Tehničkoj školi kojega treba iskoristiti da ih imamo. Upravo na tome treba graditi osmišljen razvoj, jer kilogram njihovog proizvoda na EU tržištu seže i do 1000 eura. Obrazovanje je ozbiljna stvar koja se ne smije prepustiti stihiji i školovati mlade za zanimanja koja su uglavnom uslužna. Ono nužno moraju biti u okviru strategije razvoja županije. Pri tome ne treba zabranjivati ako netko želi ići za frizera, trgovca, automehaničara, … ili studirati pravo, ekonomiju, zemljopis, … ali ne može dobiti nikakav paket županijskih poticaja obrazovanja mladih koji treba razraditi u suradnji s gospodarskim čimbenicima.

Zbog toga smo mišljenja da se željeni razvoj neće ostvariti, ali bi nadležna županijska i gradska tijela trebala hitno sagledati pitanje obrazovanja u funkciji razvoja i donijeti odgovarajuće mjere – smatraju u HNS – liberalnim demokratima

Aktualnosti

Ahmetović: Radujem se danu kada će Hrvatska postati slo ...

Hajdaš Dončić: Osoba koja je djetetu dala bombu ne zasl ...

Gradonačelnik Kraljeva na društvenim mrežama targetirao ...

Sanja Modrić: Turudić je zato pronašao SDP-ovku kako bi ...

AI aplikacija za pomoć slijepim i slabovidnim osobama p ...

Oglas: Iznajmljuje se garsonjera u Zagrebu - Borongaj – ...

Otvoreno pismo predsjedniku Općinskog suda Krunoslavu G ...

Program za one koji pokreću svoje zajednice

Ahmetović: Dabro je propucao legitimitet parlamentarne ...

U prvih pet dana 2025. godine rođeno 15-ero djece