U Hrvatskoj gospodarskoj komori – Županijskoj komori Virovitica, pod predsjedanjem predsjednika Ivana Slamića, 28. lipnja, održana je 92. sjednica Gospodarskog vijeća. Sjednici su prisustvovali i župan Virovitičko-podravske županije Igor Andrović, te predsjednik Hrvatske obrtničke komore - Obrtničke komore VPŽ Ivan Kostelac.
Direktor HGK – Županijske komore Virovitica Milan Vanđura upoznao je članove Gospodarskog vijeća s nizom pokazatelja i pozicioniranjem Virovitičko-podravske županije na razini u Europskoj uniji i Republici Hrvatskoj, prema analizi Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK, iz publikacije „Županije – razvojna raznolikost i gospodarski potencijali“, te s podacima prezentiranim u publikaciji „Aktualnosti gospodarstva Virovitičko-podravske županije“, iz lipnja 2017. god., koju je izradio Odjel za makroekonomske analize HGK – Županijske komore Virovitica.
To je bila polazna osnova za raspravu članovima Gospodarskog vijeća.
U Virovitičko-podravskoj županiji, koja bilježi depopulaciju stanovništva, u posljednjih dvadeset godina, demografska kretanja su izuzetno negativna.
Broj stanovnika u županiji smanjen je za 19.789 u 2011. godini, prema 1991. godini, a 2015. godine u Virovitičko-podravskoj županiji je bilo 80.610 stanovnika.
Depopulacija stanovništva u ovim razmjerima je izuzetno zabrinjavajuća, te trenutno treba, sinergijskim djelovanjem svih relevantnih čimbenika, poduzeti sve aktivnosti, da se zaustave negativna demografska kretanja.
Broj nezaposlenih, prema podacima HZZ – Područnog ureda Virovitica, na području županije, u travnju 2017. god., iznosio je 6.937 osoba i manji je za 18%, odnosno za 1.518 osoba, u odnosu na travanj 2016. god..
U razdoblju siječanj – ožujak 2017. god., visoka stopa nezaposlenih od 28,34%, pozicionira Virovitičko-podravsku županiju na drugo mjesto u Hrvatskoj.
Ukupan prihod tvrtki registriranih na području Virovitičko-podravske županije, a koje su predale temeljna financijska izvješća, iznosi 3,88 mlrd. kn, za razdoblje I - XII mjesec 2016. god., što je više za 10,05%, u odnosu na prihod od 3,53 mlrd. kn, u istom razdoblju prethodne godine, dok su istovremeno ukupni rashodi od 3,75 mlrd. kn, veći za 7,9%, prema prethodnoj godini.
U razdoblju I - XII mjesec 2016. god., ostvarena je pozitivna razlika između ukupnih prihoda i ukupnih rashoda u Virovitičko-podravskoj županiji od 135 mil. kn, što je povećanje za 145,2% prema istom razdoblju 2015. god., kada su ostvarene razlike iznosile 55,2 mil.kn.
Pokazatelji insolventnosti pravnih osoba pokazuju pozitivne trendove, kroz smanjenje broja insolventnih pravnih osoba i iznosa prijavljenih neizvršenih osnova.
Na dan 31. ožujka 2017. god., u Virovitičko-podravskoj županiji bile su insolventne 73 pravne osobe, što je manje za 19,78%, prema 31. prosincu 2016. god., dok je iznos prijavljenih neizvršenih osnova, na dan 31. ožujka 2017. god., u Virovitičko-podravskoj županiji, iznosio 31,6 mil.kn, što je smanjenje za 19,20%, u odnosu na 31. prosinac 2016. god..
Vanjskotrgovinska razmjena Virovitičko-podravske županije, u razdoblju 01.01.-31.12.2016. god., odraz je gospodarskih kretanja na svjetskoj razini, koja su se reflektirala nepostojanjem adekvatne tražnje proizvoda najvećih županijskih izvoznika.
Izvoz u Virovitičko-podravskoj županiji u 2016. god., ostvaren je sa 146,2 mil. €, što je više za 45,3 mil. €, odnosno 44,9%, prema izvozu u 2010. god., te za 21,5 mil.€, odnosno 17,3% prema izvozu ostvarenom u 2016. god..
Istovremeno ostvareni uvoz u 2016. god., od 83,2 mil.€, veći je za 119,1% prema ostvarenom uvozu od 37,9 mil.€ u 2010. god., te za 16,8 mil.€, odnosno 25,3% prema županijskom uvozu u 2015. god..
Ostvaren je suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni, u 2016. god., u iznosu od 63 mil. €.
Anketom o procjeni poslovanja industrijskih poduzeća, očekuje se uobičajena dinamika, bez znatnijeg povećanja u poslovanju.
Nakon rasprave svih članova Gospodarskog vijeća o stanju u gospodarstvu, konstatirano je:
• Ključno pitanje daljnjeg razvoja Virovitičko-podravske županije je dovršetak izgradnje brze ceste: Vrbovec II (Gradec) – Bjelovar – Virovitica – Barcs – Szigetvar – Szentlorinc – Pecs, što će generirati niz višestrukih pozitivnih učinaka: nove investicije, zapošljavanje, zaustavljanje daljnjeg odlaska mladih obrazovanih kadrova i dr., a sve radi snažnog usmjeravanja županije na razvoj konkurentnog gospodarstva i izvozne industrije, u skladu s prirodnim resursima, znanjem i iskustvom te u skladu s načelima održivog razvoja, očuvane prirodne i kulturne baštine.
I župan Virovitičko-podravske županije Igor Andrović je istakao da će se delikatno stanje u gospodarstvu županije (jer je županija, po svim pokazateljima, među posljednjima u RH), izmijeniti izgradnjom brze ceste, kao jednim od najvažnijih projekata Virovitičko-podravske županije, što će stvoriti preduvjete ravnomjernog razvoja.
• Potencijalni investitori u drvno-prerađivačkoj industriji, temeljem iskazanog interesa, imaju za cilj doći do sirovine, primarno hrasta, a ne zanima ih finalna proizvodnja s novostvorenom vrijednošću i generiranjem ostalih efekata, među kojima je osobito veće zapošljavanje.
• Potrebno je napraviti Strategiju gospodarskog razvoja i odrediti djelatnosti i definirati proizvode, koji će biti okosnica gospodarskog razvoja županije.
•Tečajna politika (koja trenutno pogoduje uvoznicima), treba biti u funkciji razvoja i stimulativna za izvoznike, te je istu potrebno mijenjati.
• Vlada RH bi trebala respektirati stavove i racionalizaciju gospodarstvenika, u svezi kalkulacija i udjela u inputima, na način da se racionalizira rad državnih tijela, jedinica lokalne i regionalne samouprave, te javnih – državnih tvrtki, raznih agencija,…
• Kreatori ekonomske politike trebaju poticati finalnu proizvodnju i mjerama monetarno-kreditne i porezne politike.
• Duhan je u dobroj kondiciji i očekuje se proizvodnja u obimu proizvedenih količina u 2016. godini.
•Unatoč niza poduzetih aktivnosti kompetentnih službi, i dalje je prisutan znatan promet duhanom na „crno“, te su organizatori proizvodnje, s ciljem sprečavanja nedopuštenog prometa duhanom, prestali ugovarati proizvodnju s takvim proizvođačima, koji nisu postupali po ugovornim obvezama.
• Sjetva šećerne repe napravljena je u optimalnim agrotehničkim rokovima, a konačna visina prinosa ovisit će o vremenskim uvjetima.
•U natječajima javne nabave treba izabrati najpovoljniju ponudu, što garantira i kvalitetu izvršenih radova, a ne najjeftiniju.
Jedan od prioriteta realnog sektora je koordiniranje obrazovnih programa s obrazovnim institucijama, na način da obrazovni programi prate potrebe tržišta rada (npr. nedostatak je kvalificirane radne snage u graditeljstvu).
