U sjeni velikih riječi s prošlotjednog karlovačkog HDZ-ovog mitinga poput «hapsit ćemo» i «strpat ćemo iza rešetaka», najave još oštrije borbe protiv organiziranog kriminala i poruke Račanu, Čačiću i Friščiću da se pripreme za još jedan mandat u oporbi, ostala je gotovo nezapažena najava predsjednika Vlade Republike Hrvatske Ive Sanadera da će 2007. godine započeti fiskalna decentralizacija. Prvi korak, tvrdi premijer, bit će preraspodjela oko 1,4 milijarde kuna poreznih prihoda. Nama, koji živimo izvan Zagreba, to je dobra vijest - gotovo sav prihod od poreza na dohodak pripast će općinama, gradovima i županijama, poduzeća će plaćati porez tamo gdje i posluju, a ne samo tamo gdje im je sjedište. Glavni grad, već su izračunali, zbog fiskalne decentralizacije ostat će bez 250 milijuna kuna. Decentralizacija, napokon.
Financijski mešetari
Decentralizacija je pojam koju naši političari često rabe, poglavito u medijskim
nastupima i skupovima uoči parlamentarnih izbora. «Zagreb više ne smije biti
pupak svijeta. Ne može naš, na duhanskim poljima napaćeni seljak vječito drugima
davati, a on se gušiti u blatu neimaštine. Promijenit ćemo to», grmio je jedan
od njih na improviziranoj pozornici nogometnog igrališta u Špišić Bukovici.
Ali, čim se dokopao ručka u saborskom restoranu zaboravio je svoje riječi, kraj
iz kojeg dolazi i onog duhanskog farmera koji mu je glasom kupio jednosmjernu
kartu za Zagreb.
Bilo je to takvo vrijeme - Franjo Tuđman o tome nije želio ni razmišljati, a
Ivica Račan se, unatoč obećanjima, nije htio odreći tog prihoda. Vjerojatno
pritisnut zahtjevima Europske unije, premijer Sanader je prije, otprilike, godinu
dana već počeo govoriti o fiskalnoj decentralizaciji, ali javnost još ne zna
kako to Vlada misli provesti jer nema nikakvog prijedlog zakona, a kada ih se
pita dobijemo tek općenite odgovore. U Hrvatskoj dugo vremena nije postojala
svijest da se fiskalna politika provodi na području lokalnih jedinica, a ne
samo na razini nadležnih ministarstava.
To pogoduje političarima koji na taj način mogu mešetariti državnom lovom do
neslućenih mogućnosti što oni javno i priznaju. Nerijetko se hvale, kako su
se svojim lobiranjem u ministarstvima upravo oni izborili za gradnju obilaznice
u nekom gardu, obnovu kakve zaštićene palače ili gradnju knjižice i sportske
dvorane. To jasno govori o nepoštenoj fiskalnoj plitici jer novac dobiju one
općine i gardovi koji imaju više ministara, njihovih pomoćnika i ostalih više
ili niže pozicioniranih dužnosnika u ministarstvima i javnim ustanovama - nekome
moraš uzeti da bi drugima dao.
Proces koji traje
S obzorom da je najava provođenja fiskalne decentralizacije izrečena na skupu
koji je označen kao početak bitke za još jedan HDZ-ov mandat ne čudi što mnogi
misle da je riječ tek o mobiliziranju birača. Tim tvrdnjama ide u prilog činjenica
da su u prvim anketama ovaj prijedlog, poput papiga, pohvalili gotovo svi HDZ-ovi
načelnici i gradonačelnici dok su oni iz drugih stranaka ipak pronašli zamjerke.
Hoćemo li zaista dobiti znatno više novaca u lokalne proračune? Razlika između
prihoda na dohodak i prihoda na dobit je očita, ali u konačnici prihodi jedinicama
lokalne uprave i samouprave porast će tek za nekoliko postotaka pa će država
i dalje kamčiti gotovo 90 posto prihoda.
Stručnjaci, međutim, tvrde da je fiskalna decentralizacija proces koji traje
godinama. Dr Anto Bajo sa Instituta za javne financije kaže da je prije početka
bilo koje faze decentralizacije potrebno napraviti elaboraciju stvarnoga financijskog
položaja lokalnih jedinica što to sada nikada nije učinjeno.
Decentralizacije Hrvatske, međutim, neće biti dok država ne sagradi ceste i
obnovi pruge prema Slavoniji i dok ne dislocira sjedišta ministarstava – turizma
u Dubrovniku, brodogradnje u Rijeci, poljoprivrede u Osijeku…
Ali, prije svega država mora smanji potrošnju i reorganizirati skupi državni
aparat. Jer, prvi bi cilj trebao biti upravljaju državom bolje, kvalitetnije
i jeftinije. Jeftinija uprava znači da više novca ostaje društvu. Tek tada moći
ćemo doživjeti pravedniju raspodjelu novca - u omjeru 60 prema 40 u korist države,
primjerice.
Objavljeno u Glasu Slavonije, u kolumni "Ni crno ni bijelo", 19. rujna
