Inicijativa Puko nam je film traži da ih primi premijer
Hrvatska: Od anoreksije i bulimije boluje 40.000 osoba
Više od polovice ispitanika za tjednu ili dvotjednu isplatu plaća
Šeraj pozitivu, blokiraju negativu
Klub zastupnika nacionalnih manjina odbacio navode udruge U ime obitelji
Mrsić upozorava na diskriminaciju osoba starijih od 30 godina
Dobrovoljno darivanje krvi - u subotu krv darovalo 45 davatelja

Znanstvene teorije vjere i zavjere

Priroda društva   |   Davor Suhan/Moja Rijeka   |   17.02.2017.   | 147 pogleda
Znanstvene teorije vjere i zavjere

Prije nekoliko godina jedan pametni učenik osnovne škole, osmaš po struci, odvažio se podučiti teoretičare zavjere osnovama fizike. S velikim zanimanjem pratio sam dijelove njegovih izlaganja, koje je portal Zvjezdarnica prenosio u nastavcima. Bila je to dobra prilika da i sam obnovim staro školsko gradivo jer sam puno toga zaboravio i još se mnogo čega ne mogu sjetiti. Znanost je ipak temelj spoznaje, a nema zabavnijeg načina za njenu popularizaciju nego pratiti zemaljske misterije koje ljudima pobuđuju maštu, sve dok ne uspiju razotkriti njihove prirodne zakonitosti i počnu vjerovati u neku drugu istinu. Ali koja je uopće razlika između vjere i zavjere? Kada prestaje jedno, a počinje drugo?

Pitanje izgleda jednostavno, ali uopće nije. Evo nekoliko znanstvenih primjera:

Slobodni pad – gibanje tijela pod utjecajem sila teže ili minskoeksplozivne sile?

Ovu pravu terorističku zbrku u fizici unijeli su američki arhitekti nakon pada njujorških blizanaca u rujnu 2001. Njima nije jasno kako se betonska armatura svih 110 katova spustila do prizemlja puno brže nego što je predviđeno matematičkom formulom, koja propisuje da neko materijalno tijelo koje pri svome padu svladava neki fizički otpor, pada sporije od materijalnog tijela koje pada kroz zrak. Vladini eksperti koji su sastavljali službeno izviješće o rušenju nebodera ne priznaju takve računske primjedbe, nego vide u njima teoriju zavjere. I kome sada vjerovati? Njima ili Galileu?

Dematerijalizacija – prelazak materije iz mogućeg stanja u neko nemoguće

Putnički avion koji istog dana udara u Pentagon, pravi veliku rupu u zidu i odjednom nestaje s lica zemlje, mada je sasvim sigurno da nije mogao odletjeti. Na mjestu udara nema dijelova letjelice ni ostataka ljudskih tijela. Dobro, možda je bio prazan. Ali nema ni pilota. Da je izgorio, ostali bi barem dugmići.

Zakrivljenost vremena i prostora  – znanstveni sukob zbrke i nauke

Einsteinova teorija relativnosti sastoji se od dvije znanstvene teorije na području fizike: posebne relativnosti i opće relativnosti. Ove su teorije osmišljene kako bi objasnile činjenicu da se elektromagnetski valovi ne pokoravaju Newtonovim zakonima gibanja.

Elektromagnetski valovi gibaju se konstantnom brzinom, nezavisno od kretanja promatrača. Osnovna ideja obje teorije je da će dva promatrača, koja se nalaze u međusobno relativnom gibanju (tj. gibanju jedan u odnosu na drugoga), izmjeriti različite vremenske i prostorne intervale za iste događaje, ali da će fizikalni zakoni obojici izgledati jednako.(wikipedija)

Tipičan primjer takve vrste znanstvene smušenosti je ona relativna ljudska pogreška o vremenu nastanka ljudske vrste, kada antropolozi izračunaju da je starost Homo-sapiensa negdje između 100 i 200 tisuća godina. A onda arheolozi prekopaju prostor u kojemu pronađu ljudski kostur čija je starost 55 milijuna godina. I logično da jedini zajednički znanstveni zaključak koji se može izvesti iz ove zbrke je taj da su vrijeme i prostor malo zakrivljeni.

Sinkronizacija – vremensko usklađivanje događaja u prirodi i društvu

Razumijem da međugorski vidioci mogu uskladiti svoje priče, ali nikako ne kužim kako im za vrijeme ukazanja uspijeva uskladiti širenje zjenica i moždanu elektriku (EEG). Mene to više zanima nego Marijanske poruke. Zato bi mi bilo draže da je sumnjičavi papa Franjo poslao u vjersku inspekciju Međugorja neku grupu objektivnih znanstvenika, umjesto pristranih teologa – kojima je jedino bitno da se Katolička crkva ne pretvori u poštanski ured, gdje Gospa šalje pisma, a papa samo štambilja.

Ima još puno takvih zanimljivih primjera, o čemu bi se moglo raspravljati danima, mada u akademskoj zajednici izbjegavaju takvu vrstu sučeljavanja. Mnogi su protiv da se o tome uopće razgovara, ali ja u tome ne vidim nikakvu štetu. Ako postoji vjera i zavjera, nema razloga bježati od njihovih teorija.

 

Kolumna Priroda društva, Davora Suhana, na portalu Moja Rijeka    

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Priroda društva



Ove mrežne stranice koriste kolačiće kako bismo vam pružili bolje korisničko iskustvo. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje. Nastavkom pregleda web stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda kliknite na: