Pohlepni seljaci su krivi za kolaps javnih financija. Ne, gubitaška brodogradnja je kriva za proračunsku rupu. Ili prevelika javna uprava? Kako mediji javljaju, zbog toga što je Vlada ‘popustila’ seljacima (odnosno pristala da će dano obećanje i ispuniti) neće biti novca za plaće i mirovine.

Da bi se plastično opisao rad ministara u vladi Jadranke Kosor, najbolje je preuzeti terminologiju iz Pomorske večeri na Hrvatskom radiju. I to iz dijela u kojem se govori o kretanju brodova. Dakle, brod 'Đuro Popijač' vraća se iz Splita gdje je, da bi radnici Splitske željezare prestali štrajkati glađu, iskrcao 1.400 tona željeza, koliko je na otvorenom moru 'preoteto' logističkoj tvrtki Trast. Supertanker 'Petar Čobanković' plovi prema Slavoniji gdje treba iskrcati teret repromaterijal kojim će smiriti seljačku pobunu nakon najave da će poticaji biti smanjeni 40 posto. Istodobno 'Ruđer Friganović' je u Puli iskrcao gomilu obećanja štrajkašima u nekadašnjoj Uljanikovoj tvornici TESU.

Čovjek, pogotovo gospodarstvenik kod nas, ovih dana ima poseban razlog da se hvata za glavu i kad ga ona ne boli!?. Razloga za takvu tvrdnju ima više, a ja bih za ovu priliku naveo samo posljednja dva događanja, točnije dvije posljedice nagomilanih problema, kao i načine kako ih rješavamo!? Prosvjed seljaka i štrajk glađu radnika Željezare Split. Dva potpuno različita i odvojena problema, čija se rješenja, unatoč tome i to na drastičan način traži i želi riješiti isključivo i samo pomoću Vlade RH odnosno njene Predsjednice.

Sada, nakon 14 dana seljačke bune u malom slavonskom gradu, pedesetak ljudi koji su navečer izašli «u grad» sve manje komentira protekle događaje. Telefoni i mobiteli na tu temu sve manje bruje, poneko još govori o svojoj ulozi u maloj, traktorskoj revoluciji, no, većina je šutljiva i zabrinuta.

Samo nekoliko sati pošto je zauzela stav da ni po cijenu izbora neće popustiti zahtjevima seljaka, Vlada Jadranke Kosor popustila je, u noći s nedjelje na ponedjeljak, zahtjevima seljaka. Takav se ishod poljoprivredničkog prosvjeda mogao očekivati. Činjenica da je Vlada dio seljačkih potraživanja (205 milijuna kuna) uspjela prebaciti na 2011. godinu ne umanjuje jasan ishod slavonske seljačke bune: seljaci su pobijedili!

Ako nas išta prati kao povijesni usud, onda su to nepogrešive žandarmerije, milicije i policije. Ne bih vam sada nizao bliže i dalje primjere, jer mi ih je – a pretpostavljam da ih je i vama – prepun kufer. Samo bih, eto, da se Tamo Gdje Treba zabilježi da i ova policija u čije ime progovara Krunoslav Borovec, nažalost, nije ništa drugo do služba povijesnog kontinuiteta. I po pitanju svoje nepogrešivosti, a i po pitanju prepunjavanja kufera.

Istog momenta nakon što je Vlada dala seljacima dovoljno da bi oni, nakon šest dana pobune, ipak povukli stotine svojih traktora s prometnica, Jadranka Kosor i njen ministar Čobanković dužni su izvijestiti hrvatsku javnost što namjeravaju učiniti s poljoprivredom, sustavom poticaja i hranom, danas i na duži rok. Ako to smjesta ne objave do u detalj i zajedno s računicama, onda bi bilo pošteno da ova Vlada vrati mandat građanima i makne im se s očiju.

Istog momenta nakon što je Vlada dala seljacima dovoljno da bi oni, nakon šest dana pobune, ipak povukli stotine svojih traktora s prometnica, Jadranka Kosor i njen ministar Čobanković dužni su izvijestiti hrvatsku javnost što namjeravaju učiniti s poljoprivredom, sustavom poticaja i hranom, danas i na duži rok. Ako to smjesta ne objave do u detalj i zajedno s računicama, onda bi bilo pošteno da ova Vlada vrati mandat građanima i makne im se s očiju.

Židovi su od pamtivijeka s pažnjom analizirali promjene u vrhu pojedinih država, a ta pažnja ovisila je o najmanje četiri čimbenika: brojnosti židovske dijaspore u toj zemlji, strateško-zemljopisnom položaju te zemlje, gospodarskim vezama te zemlje i Izraela te odnosu dotične zemlje prema tzv. palestinskom pitanju odnosno arapsko-muslimanskom svijetu. Osim po zanemarivom broju Židova u Hrvatskoj, svi ostali čimbenici važni su kada je riječ, uvjetno rečeno, o Židovima i novoizabranom predsjedniku RH dr. Ivi Josipoviću. Stoga je u židovskim medijima te medijima Izraela s pažnjom praćena izborna kampanja i takmičenje dva suparnika - dr. Ive Josipovića i Milana Bandića - i već nakon poznatog rezultata drugog kruga izbora izraelski državna tijela nisu krila zadovoljstvo izborom dr. Josipovića za novog predsjednika pa se to očitovalo i priopćenjem izraelskog veleposlanstva u Zagrebu neposredno nakon izbora l8.siječnja 20l0.

Uvijek se volimo pozivati na stranu praksu. Ispravak: samo na zapadnu stranu praksu. Najbolji primjeri kako nešto riješiti, koji gospodarski model izabrati, kako poslovati, što kupovati, obući, jesti, voziti, slušati, gledati, pa i kako globiti građane za neposluhe- sve je to tamo na sjajnom zapadu bolje. Tamo je trava bitno zelenija. Evo, i nogomet im je otporan na recesiju.

Ljudi moji, pa je li to moguće! Kvalificirali smo se! I to u posljednjem kolu! Ma što u posljednjemu, u produžecima! Fenomenalna pobjeda u gostima, i to protiv vodećega na tablici! Pobjeda za pamćenje koja okreće novu stranicu! Još smo jednom dokazali da smo najbolji kad je najteže! Na ulice naših gradova izišli su oduševljeni navijači, u automobilima s razvijenim zastavama kruže gradskim ulicama i slave veliku pobjedu! Koju? U kojem sportu? Pa nije baš klasični sport, ali zahvaljujući 'pogotku' hrvatske premijerke Jadranke Kosor na gostujućem terenu u Moskvi Hrvatska se u posljednji trenutak kvalificirala za ligu Južni tok. Za one koji nisu dokraja upućeni - Južni je tok plinovod kojim će ruski plin dolaziti u Europu. I to nije sve. Ispadne li sve kako treba pa plinovod možda bude prolazio Hrvatskom, sjest će na račun i stotinjak milijuna dolara svake godine od propuštanja plina na Zapad. Super!

U moru posljedica problema s kojima se susreće naše poduzetništvo i poduzetnici, u koje spada nelikvidnost, prezaduženost, pa i kriza na globalnom tržištu, za ovu priliku odabrao sam osvrt, umjesto na posljedicu, na jedan problem koji ako se prepozna i riješi tako da preraste u stil rada zaposlenika tvrtke, mogao bi, gledano na duži rok, postati i konkurentska prednost.