Učenicima strukovnih škola uručene pomoćničke svjedodžbe.
Prilikom žetve zapalio se kombajn na polju iza Rapida.
Čuvam djecu kod kuće, informacije na mobitel 099.684.8422, kontakt Mirjana.
Na području županije u srednjim školama 1244 mjesta.
Na sirovinskom sektoru Hrvatskih duhana počele su prve berbe duhasnkog lista.
Obavljen tehnički pregled novoizgrađenog sustava odvodnje otpadnih voda.
Miroslav Škoro za Dan grada.
FlashNews:


Radovi Edite Schubert u novom Muzeju za suvremenu umjetnosti

Digg   StumbleUpon   Facebook   Del.icio.us   Croportal       Ispiši   Preporuči
Kultura   |   21.02.2010.   | 723 pogleda
Radovi Edite Schubert u novom Muzeju za suvremenu umjetnosti

Radovi Virovitičanke Edite Schubert (1947-2001) u stalnoj postavi prilikom otvaranja novoga muzeja. Tko je Edita Schubert?  Rođena je Virovitičanka potiče iz stare ugledne vrovitičke porodice Schubert, njihova kuća i sada dominira centrom Virovitice u Šenoinoj ulici br.1, bivši katastar. Stariji Virovitičani i danas je nazivaju  „Šubertova  kuća". Edita Schubert završila je u Virovitici osnovnu školu, zatim odlazi u Zagreb gdje pohađa Školu za primijenjenu umjetnost, 1971 završava Akademiju za likovnu umjetnost. Prerano umire godine 2001 godine u naponu umjetničkog stvaranja. Živjela je samozatajno u cijelosti posvećena umjetnosti, ostavivši mnogobrojna vrijedna dijela.

 U prosincu 2009. godine nekoliko dana nakon svečanog otvaranja posjetio sam   velebno moderno zdanje Muzeja za suvremenu umjetnost u Zagrebu. U prvom postavu izloženo je 630 dijela stranih i domaćih autora suvremene umjetnosti. Ugodno sam se iznenadio vidjevši na istaknutom mjestu izložena dva umjetnička djela Edite Schubert.

- Prostorna instalacija „Biografija" iz 1997. godine, na staklu unutar jedne epruvete oslikana je njena roditeljska kuća i oltar crkve Sv. Roka. 

- Akrilik velikog formata „Bez naziva" iz 1986. godine.

Citat iz kataloga MSU: „ Edita Schubert osebujna je umjetnička pojava na hrvatskoj sceni. Neprestano istražujući različite umjetničke medije redovito je dolazila do novih originalnih tehnologija izvedbe svojih radova".

Edita Schubert  početkom sedamdesetih godina stvara izuzetna djela u maniri  hiperrealizma. Osamdesetih godina umjetnica postaje poznata po svojim prostornim instalacijama, ambientima, često koristeći organske materijale, pruće, lišće, latice, travu. Kasniji radovi Edite Schubert imaju obilježje transavangarde, slike velikih formata koristeći različite materijale, bitumen, vosak. Impresivni su radovi geometrijske faze u kojoj nastaju radovi pod nazivom katedrale, trapezi, tipke. Na prvi pogled apstraktni izričaj, a autorica je željela prikazati stilizirane ljudske figure. Godine 2000. Edita Schubert dobiva jednu od najznačajnijih nagrada za likovnu umjetnost „ Josip Račić" za radove-instalacije pod nazivom „Moj stan". Do prerane smrti umjetnica je sudjelovala na više samostalnih i skupnih izložbi u hrvatskoj i inozemstvu. Izlagala je na Bijenalu u Veneciji i Sydneyu. Nekoliko radova Edite Schubert nalazi se u Gradskom muzeju Virovitica u sastavu zbirke Branislava Glumca.

Od 1971 godine Edita Schubert bila je stalno zaposlena na Medicinskom  fakultetu u Zagrebu na Zavodu za anatomiju. Mnogobrojni liječnici učili su iz anatomskog atlasa (Krmpotić) za koje je crteže izradila  Edita Schubert.  Nedavno je u Njemačkoj izišao iz tiska anatomski atlas, udžbenik za studente medicinskih fakulteta sa više od 500 crteža Edite Schubert. Godine 2000. predstavljena je „Monografija Edita Schubert" autorice Leonide Kovač. U Samoboru danas živi majka Edite Schubert, a dvije mlađe sestre u inozemstvu.

Namjera teksta je upoznati Virovitičane sa našom sugrađankom koja je  umjetničkim radom ostavila značajni trag u Hrvatskoj suvremenoj umjetnosti 1970-2000 godine. Povjesničari umjetnosti prepoznali su izuzetnost djela umjetnice Edite Schubert i prezentirali ih u prvom povijesnom postavu novoga Muzeja za suvremenu umjetnost u Zagrebu.

Tekst i fotografije
Krunoslav Kovač
Virovitica, veljača 2010.


Komentari

Za komentiranje članaka morate biti registrirani korisnik foruma.

Korisničko ime:
Lozinka:

Registriraj se

23.2.2010 9:20:49
gusta

Da, jedna, nažalost nepoznata osoba u Virovitici, iako više nego poznata Hrvatskoj i Zagrebu...Ne znam što je to sa Viroviticom, zašto ne prepoznaje tako nešto? Jedna je od predstavnika hrvatskog novog slikarstva, vrijedna, inovativna,probojna, priznata i hvaljena od struke, a mi ništa...U muzeju su njena dva rada zgurana u čošak, katastrofalno postavljena i to je to, i to još da Glumac nije to poklonio, ne bi ni to imali...Pa tko je vidio trošiti gradske novce na tako što? Tako razmišljaju naši gradski oci, sve treba ulupati na seoske nogometne klubove, janjce i prasce...Pa trebali bi napraviti njenu retrospektivnu izložbu, ponositi se njome, a ne, u našem muzeju puno su bitnije izložbe o pivi, godišnjice gradske glazbe krnjavih trubača, izložbe vikend slikara i domaćica...Time ne kritiziram muzej, več one koji uistinu odlučuju koliko će novca dati za šta...Društvo koje se okrene od umjetnika, hm, pa zato i jesmo tu gdje jesmo....Ali to je HR zbilja...
24.2.2010 15:47:11
tomislav

Dobar komentar g. guste. Ima naravno dosta umjetnika tamo a jedna je i navedena slikarica.
MSU je nešto posebno tj. jedan specijalan poklon hr. kulturi tj. mi sami sebi. Što se još krije iza svega a što nije rečeno ja ne znam ali znam da sam uživao u tim velikim bijelim prostorima, podjednako kao i na zadnjoj izložbi A Srn(e)ca ali to ovdje urednik nije htio preuzeti kao jednu moguću fotografiju nekog stropa u nekom hotelu kojeg je ovaj artist osmislio.
Ali evo lokalpatriotizam je ipak popustio što je sve na kraju O K samo da se sazna za mogućnost posjete Muzeju u glavnom gradu sviju (političkih) Rvata.
24.2.2010 17:36:20
gusta

Ma ovaj rad "Katedrala" Edite Schubert bi trebao biti izložen tako da se slika proteže od stropa do poda...bez toga rad ne funkcionira...Ima tu još propusta, npr. Martinisov rad Krugovi između površina bi se trebao nalaziti u potpuno mračnom prostoru, a ne ovako...Pa cijeli onaj prostor gdje su svjetlosne instalacije, isto bi u prostoriji trebao biti mrak za potpuni doživljaj djela...ali dobro, več je dovoljno za početak da je muzej konačno otvoren, je li tako...



Vijesti

 

 

Servisi

Virovitica.net