Prva politička stranka koja je objavila rad na Facebooku

Registrirana je nova stranka - Nezavisni seljaci Hrvatske koja predstavlja  političko krilo udruge Nezavisni hrvatski seljaci. Osnivačka skupština stranke je održana 22. listopada 2012. godine, a prije dvadesetak dana stiglo je  Rješenje o registraciji što znači da su Nezavisni seljaci Hrvatske pravna osoba koja je upisana u Registar političkih stranaka Hrvatske. Za predsjednika je izabran Mato Mlinarić, a za glavnog tajnika Vladimir Novotny. Potpredsjednici su Josip Bartolčić i Antun Furjan.

Kao što je poznato ta je udruga imala najveće uporište u Bjelovarsko-bilogorskoj i Virovitičko-podravskoj županiji gdje je, proteklih godina, organizirala seljačke prosvjede. Očekuje se da će stranka izaći na svibanjske lokalne izbore za Skupštinu Virovitičko-podravske županije te za općinska i gradska vijeća.

Nezavisni seljaci Hrvatske se zalažu za seljačku poljoprivredu koja se temelji na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima.

Uz proizvodnju hrane seljačka poljoprivreda istovremeno ispunjava prostornu i ekološku funkciju. Zaposlenost i dohodak gospodarstva, uz primarnu poljoprivrednu proizvodnju, ostvaruju se kroz diversifikaciju gospodarskih aktivnosti.

Proizvodnja konkurentnih proizvoda i usluga realizira se na razmjerno malom zemljišnom posjedu. Na taj način poljoprivredna proizvodnja i nadalje ostaje jedna od važnijih gospodarskih grana, a time i važna izvor zaposlenja i dohotka za velik broj seljačkih gospodarstva.

Javni izbor nikad nije isključiv već kombinacija više modela od kojih je jedan prevladavajući. Shodno temeljnim ciljevima NSH daje prednost seljačkoj poljoprivredi i ona će biti središte naše poljoprivredne politike.

Prema našim procjenama, ovaj model poljoprivrede može osigurati održivost za oko 100.000 seljačkih gospodarstava, koliko ih danas približno ima na hrvatskom selu.

Poljoprivredna politika treba stvoriti uvjete pod kojim će naša poljoprivreda postati dugoročno održiva. Strateško opredjeljenje naše seljačke poljoprivrede je proizvodnja posebno vrijednih proizvoda i usluga koja će osigurati njen opstanak na globalnom tržištu.

Poticati zadrugarstvo. Udruženi interes poljoprivrednika omogućit de racionalniju proizvodnju. Država tu mora dati svoj doprinos. Razjedinjeni seljaci nikome nisu korisni osim poljoprivrednim tajkunima i mešetarima.
Osnivanje posebne banke za poticanje i usmjeravanje poljoprivredne proizvodnje, pod nadzorom države. Bankarski kolonizatori u Hrvatskoj dodatno pljačkaju hrvatsko selo. Država mora i može pomoći.

Izraditi projekcija potreba hrvatskog tržišta za poljoprivrednim proizvodima kao i izvoza kao osnove za razvoj proizvodnje i ulaganja u proizvodnju; ova projekcija treba poticati revitalizaciju uzgoja naših zaboravljenih kultura čijom kvalitetom možemo konkurirati na domaćem i stranom tržištu: voćarstvo - badem, smokva, orah, lješnjak; svinjogojstvo - masne svinje za proizvodnju cijenjenih i skupih proizvoda (kulen, čvarci); uzgoj puževa; ratarstvo - industrijsko bilje za prerađivačku industriju; ljekovito bilje; aromatično bilje, itd.,
Poticanjem uzgoja zaboravljenih kultura staviti će se u funkciju ''mali'' posjedi koji čine većinu našeg obradivog poljoprivrednog zemljišta,

Regulacija potreba i cijena poljoprivrednih proizvoda treba se obavljati na burzama poljoprivrednih proizvoda, a država mora stimulirati izgradnju skladišnih kapaciteta, prvenstveno za potrebe svojih robnih rezervi. Skladišni kapaciteti ne moraju biti u vlasništvu države, ali država dugoročnim ugovorima mora investitoru garantirati isplativost investicije.

Osnivanje ''Agro banke'' kao kreditne banke za ulaganja u poljoprivredu. Smatramo da je osnivanje Agro banke najlakši put za razbijanje postojećih centara modi i netransparentnih tokova novca.

Osnivački kapital osigurava država iz sredstava proračuna namijenjenih poljoprivredi. Ostatak sredstava očekuje se od mirovinskih i drugih fondova. Kroz Agro banku usmjeravaju se državna sredstva za potpore. Agro banka ima odjel za izradu projekata koji kandidiraju za potpore, kredite i sredstva iz EU fondova kao pomoć poljoprivrednicima zainteresiranima za korištenje tih sredstava.

Agro banka ima i odjel za osiguranje u poljoprivredi. Osiguranje bi bilo obvezno za sve registrirane subjekte, pogotovo korisnike kredita, ali na ''neprofitnoj bazi'' u smislu niskih premija osiguranja ili djelomičnog povrata