Index.hr: Ministar Medved prijetio novinaru Mazzoccu
Pupovac: Srbi su korišteni kao motivacija za potpis
Predsjednica: Sastanak sa Željkom Markić nije bio tajan
Grabar-Kitarović: poljoprivreda mora postati sredstvo blagostanja, a ne siromašenja
Započela sadnja novih stabala u Gradskom parku
Završeno 50. orahavoačko proljeće
Stotinjak planinara na 13. virovitičkim planianrskim susretima

Priča o radiju, vedrini i djevojci koja snove pretvara u glazbu, riječi i ljubav


  Intervju           Marina Mađarević/Info centar za mlade           31.05.2018.         2203 pogleda
Priča o radiju, vedrini i djevojci koja snove pretvara u glazbu, riječi i ljubav

Ivana Brlić-Mažuranić davno je zapisala: „Kad si sretan, i sunce za tobom žuri.“. Čini se da je tog sunčanog dana sunce s radošću pohrlilo u naš veseli ured jer nam je poslalo zanimljivu gošću. Posjetila nas je mlada direktorica Vedroga radija, Vedrana Šajn, koja nas je upoznala s radom svojega radija te nas uvela u čarobni svijet romske kulture, a ujedno nas je i razveselila pozivnicom na prvi Festival nacionalnih manjina u Pitomači - piše Marina Mađarević na portalu Info centra za mlade.

Vedrana, krenimo s vedrim temama. :) Što je Vedri radio i kako je uopće došlo do njegova nastanka?
-
Vedri radio je, u početku, bio samo moja mašta! Plod mašte koji sam poželjela ostvariti nakon stečenog radnog iskustva na dva lokalna radija. Maštala sam o nečemu svojem, iako nikad nisam zamišljala da ću završiti za mikrofonom i raditi ovaj posao, ali jednostavno, kad to jednom započneš, to i zavoliš (što je super). Krenulo je kao plod mašte koji se razvio u ozbiljniju ideju pa je iz ideje postalo „'ajmo probat'“. Nakon toga sam shvatila da se to doista može. I tako je nastao Vedri radio... :)

Tko su ljudi koje možemo zateći u radnom okružju Vedroga radija, odnosno tko sudjeluje u nastanku programa?
-
Shema se mijenja svakih nekoliko mjeseci (što je i uobičajeno za radijske medije), uskoro će se također mijenjati. Zasad u nastanku programa sudjelujemo kolegica Nikolina Veličan te moja malenkost koju se sluša svakim radnim danom i „radnom“ subotom. Kolegičina smjena je nešto kraća (4 radna sata), moja je nešto duža (8 radnih sati), ali naš posao, dakako, ne završava kad se ugasi mikrofon – radi se i dalje.

Što nam nudi program Vedroga radija?
-
Vedri radio zasad u ovom „ozbiljnijem“ dijelu programa nudi upoznavanje gradova Republike Hrvatske. Stavlja se naglasak na romsku manjinu, jedinu manjinu koja nema svoju matičnu državu. Govori se i o ostalim manjinama (uz Rome, tu je još 21 nacionalna manjina). Svakim radnim danom čuje se neka nova vrsta glazbe, neka nova manjina, neki novi običaji, neke nove sitnice i činjenice koje se dosad nisu znale.

Zanimljivo je da Vaš radio prate i slušatelji izvan granica (rodne mu) Pitomače i naše županije, zar ne?
-
Da, sluša se i izvan granica Republike Hrvatske, što mi je bilo osobito zanimljivo. Razgovarala sam s kulturno-umjetničkim društvima s područja Bosne i Hercegovine, gdje također prate program Vedrog radija, bilo je tu nešto saznanja o slušanosti radija u Njemačkoj, Danskoj, Italiji… Imamo svoje slušatelje, što je veoma dobro, a još nam je draže što ljude zanima manjinski dio programa koji se često ostavlja, onako, „sa strane“.

Uz red glazbe, red lokalnih tema, govorite i o aktualnim manjinskim temama. Koje teme najčešće možemo čuti u Vašemu eteru?
- Jednom tjedno emitiramo Dnevnik nacionalnih manjina u kojemu govorimo o događajima koji su se dogodili u tom tjednu, o događajima koji su obilježili neku nacionalnu manjinu (primjerice, ovoga tjedna to je bio Gastro u Siraču, gdje se susrelo osam različitih nacionalnih manjina i nekoliko kulturno-umjetničkih društava). Važni su nam neki novi događaji, neka nova shvaćanja koja se trudimo popratiti i predstaviti svojim slušateljima.

S obzirom na to da je Vaš radio posvećen nacionalnim manjinama (osobito romskoj nacionalnoj manjini), valja spomenuti i vrlo važan predstojeći događaj, 1. Festival nacionalnih manjina u Pitomači. O čemu je riječ, kad će se festival održati i što nas očekuje?
-
Prvi Festival nacionalnih manjina u Pitomači održat će se 3. lipnja 2018. godine u Domu kulture u Pitomači, s početkom u 15 sati. Predstavit će se nacionalne manjine. Koje? Neka to zasad ostane tajna. Važno je napomenuti da će ovdje biti mnogo uglednih gostiju. Predstavit će se kultura i običaji, a ovo će ujedno biti i prilika za obilježavanje prvoga rođendana Vedrog radija koji je, uz Turističku zajednicu općine Pitomača, organizator ovoga događaja. Pokrovitelji manifestacije su Virovitičko-podravska županija i Općina Pitomača, na čemu smo im veoma zahvalni. Ovaj festival prvi je ovoga tipa na našemu području, nešto prvo i posebno. U programu će sudjelovati predstavnici nacionalnih manjina, ali i domaća kulturno-umjetnička društva. Vjerujem da će biti šareno, veselo, vedro i zanimljivo.

Zašto je važan ovaj festival?
-
Kad se spomene Pitomača, zna se da ovdje postoji najviše pripadnika romske nacionalne manjine. Možda nisu svi deklarirani, ali nije važan „papir“, već kultura i sve ono što povezuje pojedinca uz njegovu nacionalnu manjinu. S obzirom na to da je Pitomača takvo područje, treba probiti led na domaćem terenu i okupiti što veći broj nacionalnih manjina. Kad uspijem okupiti sve 22 manjine na jednom mjestu, u svojoj općini i svojoj županiji, tek onda možemo napraviti malo zatišje. :)

Vjerujemo da će se ovih dana glasno zapjevati romska himna, poznata Đelem, đelem, ali i brojne druge pjesme kojima se romska kultura doista može pohvaliti. Kakva je to tajna veza koja tako snažno povezuje Rome i glazbu?
-
Romi su, poznato je, putujući narod, ali i jedina nacionalna manjina koja nema svoju matičnu državu. O tome govori i jedna zanimljiva priča (više priča poklonit ćemo vam na Festivalu, zasad evo samo jedna :) ): Kad je Bog dijelio zemlju, prvo ju je ponudio Romima, ali Romi nisu marili za to pa su rekli da će oni pričekati s tim, da imaju vremena za stvaranje svoje zemlje pa je Bog podijelio zemlju drugim narodima. Romi su tako ostali bez zemlje, ali im je Bog, umjesto nje, podario mudrost i sposobnost veću nego drugima. Naišli su pritom na mnoge prepreke, no snalazili su se kako su znali pa im je „ispušni ventil“ za probleme postala glazba. Vremena se danas mijenjaju, putovanje su zamijenili sjedilačkim načinom života, ali glazba je i dalje ostala veoma važna. Glazba je glazba.

Osim raspjevanih i prekrasnih ljudi te njihove ljubavi prema suncu, cvijeću i bojama, uz romsku kulturu najčešće se povezuje i putovanje (na to nas upućuju izuzetna povezanost s konjima te službena zeleno-plava zastava s crvenim kotačem). Zašto je Romima kretanje toliko važno?
- Romska zastava je sastavljena od tri dijela. Zelena boja predstavlja prostranstvo i livade, plava boja predstavlja nebo, a u središtu je kotač, simbol vječnog putovanja. To je ono što se ni dan-danas nije promijenilo. I dalje su Romi onaj narod koji može biti na jednom mjestu, ali uvijek putuje. Ali se uvijek i vraća. :)

Ljubitelje jezika osobito intrigira romski jezik (a vjerujem da bi brojne razveselio i kakav uvodni jezični tečaj :) ). Možemo li govoriti samo o jednom jedinstvenom romskom jeziku ili se i on razlikuje?
-
Jedinstveni jezik Roma je romski lovarski jezik. Doduše, razlikuje se po narječjima, pokrajinama u kojima se govori, romskim skupinama… Romi su, zapravo, jedna skupina koju vrijedi upoznati. Svatko treba imati jednoga Roma u svojem društvu. :)

Jedan od najpoznatijih romskih predstavnika, magistar javnih politika Atanas Stoyanov koji je zaposlen u nevladinoj organizaciji Roma Entrepreunership Development Initiative u Briselu govori o diskriminaciji Roma koja se čak i u današnje vrijeme temelji na starim (stereotipnim) zabludama, osobito kad se govori kako se mladi Romi ne žele obrazovati, ne žele raditi ili prerano stupaju u brak. S obzirom na to da ste pripadnica mlađe generacije, možete li govoriti o promjenama ili barem pomacima na ovom području?
-
Sve ide od upornosti roditelja da usmjere svoju djecu na neki put. Svaki roditelj pomaže u određivanju ciljeva svoje djece. Da, i danas postoje Romi koji nisu u mogućnosti da nastave školovanje, ali postoje i ljudi koji se bave takvim pitanjem. Osobno, i sama sam bila volonterka jedne romske udruge gdje sam se trudila usmjeriti mlade prema školi, što je jako težak, ali divan posao jer stvarno postoje mladi koji se žele školovati. Nažalost, i dalje postoji rasna diskriminacija koju sam i osobno osjetila. Koliko god mi govorili da smo napredni, diskriminacija je uvijek prisutna. Pomaci postoje, doista postoje; mladi ljudi se trude stvoriti bolji život, ali važna je pomoć sa strane.

Već niz godina djelujete kao sjajna promotorica manjinskih prava. Prije pokretanja Vedroga radija, nacionalne manjine „zastupali“ ste i na Pitomom radiju, ali ste i volontirali u romskoj udruzi. Koja ste znanja i vještine stekli tijekom svojega volonterskoga iskustva?
- Odgajana sam kao dijete romske nacionalne manjine. Krenula sam kao volonterka u Udruzi Roma Lovara Bjelovar, bila sam predsjednica Centra za savjetovanje i prosvjetu mladih. Upoznala sam puno ljudi, upoznala sam Rome različitih skupina. To je ona zanimljiva stvar – nisu svi Romi isti. Saznala sam mnogo zanimljivih stvari, naučila mnogo, upoznala mnogo djece koja se trude, koja rade, koja žele nešto postići. Tijekom volontiranja sam vidjela da pomaka ima, ali sve ovisi o tome koliko se roditelji trude usaditi djeci neke stvari. Nakon samog volontiranja, krenula sam raditi na Pitomom radiju kao pripadnica romske manjine na romskom dijelu programa, radeći i s ostalim manjinama. Često sam razgovarala s tim ljudima u svojim emisijama i doznavala nove informacije koje nisam znala. Vrlo je važno učiti svakoga dana nešto novo, truditi se saznati nešto novo.

Moram još jednom naglasiti Vaš sjajan dosadašnji rad u promoviranju kulture nacionalnih manjina koji je, vjerujem, tek početak. Imate li planova za buduće pothvate?
- Kad pomislim da sam napravila malo, znači da mogu i moram još. Treba učiti i proširiti stvari na neku novu razinu, ali zasad sam zadovoljna ovim projektom. Ono što želim u budućnosti je probuditi svijest ljudi o tome da biti manjina nije nešto strašno, da biti manjina ne znači biti vezan samo za predrasude. Svi smo mi samo ljudi od krvi i mesa i svi smo mi posebni na neki svoj način.

Ukoliko poželimo doznati nešto više o romskoj kulturi, gdje možemo pronaći ili dobiti više informacija?
-
Vedri radio se već godinu i mjesec dana nalazi na istoj lokaciji u Ulici Ljudevita Gaja 42 u Pitomači. Radno vrijeme (moje) je 0-24 sata. :) Sve što vas zanima možete doznati na web stranici Vedroga radija te na našemu Facebooku. Ondje možete pronaći i brojeve telefona, uvijek smo dostupni i spremni pomoći.

Na kraju, ne preostaje mi drugo no reći (pokušat ću, ispravite me ako pogriješim): Šukar, sastimasa! :)
-
Te aves bahtali! :)

Našoj vedroj sugovornici Vedrani od srca želimo još mnogo uspješnih Festivala nacionalnih manjina, još mnogo sretnih godina u kojima ćemo njezin glas slušati u radijskom eteru Vedroga radija te obilje trenutaka u kojima će glazbom i djelima uspjeti promijeniti svijet i u njega unijeti što više sunca.

Sve ostale podsjećamo na prvo izdanje Festivala nacionalnih manjina u Pitomači koje će se održati 3. lipnja 2018. (u 15 sati) u Domu kulture u Pitomači. Svojim dolaskom podržite trud organizatora. Kako doznajemo, bit će veoma zanimljivo.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Intervju



Ove mrežne stranice koriste kolačiće kako bismo vam pružili bolje korisničko iskustvo. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje. Nastavkom pregleda web stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda kliknite na: