svečano obilježena obljetnica osnutka Zajednice udruga HVIDRA
Anđa Oljačić i dalje na čelu Udruge roditelja poginulih hrvatskih branitelja
Utrka “Virovitica 1,2,3,4…doživjeti stotu“ u nedjelju, 15. travnja
Vesna Šerepac i Josip Ivoš u Vijeću za strukovna obrazovanja
Grad Virovitica pokrenuo izradu “Programa zaštite divljači”
Predsjednica Grabar-Kitarović čestitala Uskrs provoslavnim vjernicima
Istraživanje prehrambenh navika: Konzumiramo premalo ribe, a previše ugljikohidrata

Način kako nam pokušavaju dokazati da su sva porušena stabla bolesna i opasna pokazuje neviđeno podcjenjivanje građana i izravni atak na zdrav razum


  Blog urednika           Goran Gazdek           22.03.2018.         2795 pogleda
Način kako nam pokušavaju dokazati da su sva porušena stabla bolesna i opasna pokazuje neviđeno podcjenjivanje građana i izravni atak na zdrav razum

Da su briga o ljudima i sigurnost šetača na koje se lokalna vlast sada papagajski poziva stvarni motivi prekomjerne upotrebe motornih pila, Gradski park bi svih ovih godina održavali, uređivali, podmlađivali, a bolesna stabla liječili, sanirali, mazili i pazili bez obzira na tvrdnje da im to nije dozvoljeno. Jer, k vragu, ljudski životi su u pitanju.

Vjerojatnost da će se staro stablo u njegovanom, pa i takvom bolesnom parku, srušiti na čovjeka manja je nego da mu se na glavu strovali snježna lavina s krova bez snjegobrana ili da ga posred čela opali crijep s neke derutne straćare. Uostalom od 1234. na ovamo nije se dogodilo da je netko stradao od samosrušene platane, jasena, lipe, breze ili jele, ali bolničke traume su sanirale ozbiljne ozlijede od, primjerice, padova zbog loše očišćenih nogostupa.

Grčevito nastojanje da nam dokažu kako su sva porušena stabla bolesna što bi trebalo opravdati devastaciju zakonom zaštićene prirodne baštine i način na koji to rade pokazuje neviđeno podcjenjivanje stanovnika Virovitice i izravni atak na zdrav razum građana. Recimo, puna stabla odmah odvezu, a šuplja ostave danima na način da ih prolaznici moraju uočiti. Stranački jurišnici ga brže bolje fotografiraju pa na društvenim mrežama objavljuju kibi dabi statuse i rone suze nad onim što bi se, eto, moglo dogoditi da ga ostave na životu.

Fotografija s početka dvadesetog stoljeća demantira gradsku vlast koja tvrdi da su stabla u parku sadili partizani kako bi sakrili pogled na dvorac

Da građane doista drže budalama najbolje svjedoči prilog na službenoj gradskoj web stranici od 1. veljače ove godine naslovljen manirom bulevarske štampe: Šok i nevjerica u virovitičkom Gradskom parku: U unutrašnjost naizgled zdrave platane stane čovjek od dva metra.

Uguran u deblo, propisno odjeveni radnik s fotografije smješi nam se poput legendarnog rudara Alije Sirotanovića s novčanica Narodne banje Jugoslavije od 10 i 1000 dinara.

Pišu: „Platana je bila naizgled zdrava i prekrasna, sve dok se uslijed rušenja nije došlo do podnožja stabla. Stablo je bilo toliko trulo da njegova unutrašnjost gotovo i ne postoji, štoviše u nju stane odrasli čovjek visok dva metra“.

I opsjednuto zaključuju: „Stanje u kojem je bila platana dokazuje da je šetnja parkom bila vrlo rizična. U ovom slučaju na prvom mjestu su posjetitelji jer park i dvorac će biti turistički proizvod i kao takvi moraju biti sigurni. Sva stabla koja su uklonjena zbog lošeg stanja, a bila su predviđena da ostanu, bit će zamijenjena novim sadnicama većeg obujma“.

Spuštanje institucijalnih izvora informiranja na razinu tabloida odraz je stanja moralnog potonuća društva u proteklih dvadesetak godina zbog čega nam danas mladi ljudi bježe iz Hrvatske.

Utjeha fontane: S kojim se to dijelovima Europe Virovitica nadmeće i u čemu?

Nešto ranije, u četvrtak, 14. prosinca 2017. godine, u sjevernom dijelu opkopa Gradskog parka, tik uz most, navodno se samo od sebe srušilo stoljetno stablo bijelog jasena. Dan kasnije u gradskoj upravi upriličena je dramatična konferencija za novinare na kojoj su, prema navodima službene web stranice, gradonačelnik Ivica Kirin, voditeljica Intregriranog razvojnog programa „5 do 12 za Dvorac“ Đurđica Aragović, Domagoj Horvat iz tvrtke Flora VTC, zadužene za revitalizaciju parka i Maja Carević-Deskar iz nadzorne tvrtke C.I.P., javnost željeli obavijestiti o „stvarnom stanju u parku“.

Naglasak je bio na „zamalo“, „umalo“ i „moglo“!

„Nakon jučerašnjeg nemilog događaja gdje se petero djelatnika unatoč zaštitnoj opremi našlo u životnoj ugrozi, dvojbe više nema. Štoviše, šetnja parkom je, iz sigurnosnih razloga, trebala biti zabranjena i mnogo ranije. Ono što se jučer dogodilo potvrđuje nam da smo na dobrom putu jer moglo je stradati najmanje petero ljudi. Nažalost, sve ima svoj vijek trajanja. Ne želimo da itko strada zbog našeg propusta ili ignoriranja struke jer priroda čini svoje“ rekao je Kirin.

„Ne znam što bismo danas ovdje mogli reći se ijedna obitelj zavila u crno zbog stabla. Petero ljudi moglo je jučer završiti pod stablom. U ovoj priči moramo biti odgovorni. Ovo što se dogodilo zaista je strašno i samo nam potvrđuje da je projekt dobro postavljen i da većina stabala mora van jednostavno zato što su stara. Sve ima svoj prirodni vijek, a u ovom slučaju bitniji su ljudi nego stabla“, dodala Đurđica Aragović.

„Stabla se uklanjaju isključivo prema projektnoj dokumentaciji i pravomoćnoj dozvoli. Prolaznici mogu sami vidjeti u kakvom su ona stanju i mislim da tu staje svaka priča“, naglasio je Domagoj Horvat.

Nadzornica Maja Carević-Deskar nije ništa priopćila.

Ono što javnosti nisu rekli, a nitko od prisutnih novinara nije pitao, su imena umalo stradalih radnika. Pa onda: Je li lakše ozlijeđenom radniku pružena medicinska pomoć? Tko je utvrdio težinu ozljede? Što mu je uopće ozlijeđeno? Nije pozvan ni stručnjak koji bi objasnio zašto se stablo samo urušilo. Možda je palo jer više nije bilo susjednih stabala koja bi ga štitila?

Tog smo dana doznali da je 80 posto svih do tada uklonjenih stabala bilo trulo, da će sva stabla koja će se ukloniti, a koja su bila predviđena da ostanu, biti zamijenjena novim sadnicama većeg obujma i da će ukupno biti posađeno 131 stablo i stotinjak grmova.

Građani zagrebačke Savice u dva su navrata obranili svoj park od najezde Bandićevih bagera. Imaju li Virovitičani snage za takvo što?

Pravi razlog ovakve revitalizacije parka možda leži u jednoj rečenici izrečenoj na predstavljanju prijedloga glavnog projekta obnove Gradskog parka 12. veljače 2015. godine da se planira smanjiti gustoća populacije pojedinih vrsta kako bi se Dvorac Pejačević mogao u potpunosti vidjeti. Jesu li sva srušena stabla koja su zaklanjala pogled na dvorac doista bila bolesna i opasna?

Odgovor na to pitanje mogla bi nam dati prof.dr Edita Štefanić, projektantica revitalizacije koja je u veljači 2014. godine na predstavljanju koncepcije uređenja parka malo drugačije govorila: Park se prostire na gotovo pet hektara, u njemu se nalazi više od šezdeset biljnih vrsta, a manji dio dotrajalih stabala treba ukloniti i zamijeniti identičnim vrstama.

Što se dogodilo od veljače 2014. godine kada je trebalo ukloniti samo manji broj stabala do danas kada još uvijek ne znamo točan broj srušenog drveća pitanje na koje ćemo ovih dana potražiti odgovore za nastavak priče o uređenju (ili devstaciji) parka.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Blog urednika



Ove mrežne stranice koriste kolačiće kako bismo vam pružili bolje korisničko iskustvo. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje. Nastavkom pregleda web stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda kliknite na: