Sabor: Pozicija hvali proračun, oporba našla niz zamjerki
HND osuđuje ograđivanje vodstva HRT-a od Aleksandra Stankovića
Izrada Zakona o elektroničkim medijima počinje u siječnju
Grmoja optužio Šeksa za prikrivanje kriminala u Agrokoru
Ulaganja u obranu dvostruko veća nego u znanost i obrazovanje
Na proljeće željeznicom od Bjelovara do Zagreba za manje od sat vremena
Građevinarstvo se oporavlja, ali nedostaje radnika

Miodrag Šajatović: Ulazak u eurozonu – novi mamac nakon ulaska u NATO i EU

Gospodarstvo   |   Miodrag Šajatović/Lider   |   16.10.2017.   | 136 pogleda
Miodrag Šajatović: Ulazak u eurozonu – novi mamac nakon ulaska u NATO i EU

U jeku događaja povezanih s Agrokorom (iznenađujući PwC-ovi revizorski nalazi i osnivanje saborskog istražnog povjerenstva), čelnici Vlade i središnje banke pokušavaju javnost zainteresirati za temu o ulasku Hrvatske u europski tečajni režim (ERM 2), koji bi 2022. doveo do zamjene kune eurom. O tome je prvi put kao projektu koji će na javnu raspravu govorio premijer Andrej Plenković na nedavnoj Liderovoj konferenciji ‘Dan velikih planova’.

>>>Miodrag Šajatović: Agrokor – Obratiti pozornost na igrače koji nemaju loptu

Inicijativa zaslužuje pozornost. Najmanje zbog monetarnih učinaka uvođenja eura. Važnije je što je riječ o pokušaju da društvo kao cjelina dobije neki novi zajednički cilj koji bi bar malo homogenizirao ideološki i socijalno sve posvađaniju zajednicu.

Ulazak i u Schengen

Ključna je riječ ULAZAK. Na početku stoljeća opravdanje za kakve-takve reforme bio je proces ULASKA u NATO. Kad je to obavljeno, svi nepopularni Vladini potezi pravdani su time da je ‘to i to’ uvjet za ULAZAK u članstvo Europske unije. Kad je i taj ulazak 2013. obavljen, ponestalo je ideja oko čega galvanizirati društvo. Sve do inovacije koju su pripremili u HNB-u o ULASKU u europski tečajni režim. Ne ulazeći u to čija je ideja bila da se u drugu godinu mandata Plenkovićeve vlade krene s inovacijom uvođenja eura (drugi je cilj ‘UVESTI Hrvatsku u Schengen’). Može se pretpostaviti da su se o početku prelaska na euro premijer, guverner, podpredsjednica Dalić i financministar Marić lako složili da je to dobitna kombinacija.

Prvo, proces bi trebao uspješno ili neuspješno završiti najranije 2022. Dakle, poslije parlamentarnih izbora 2020. U slučaju odbijenice kakvu je dobila Bugarska ne bi trpjeli izborni rezultati. Rizik neuspjeha, dakle, minimiziran.

>>>Dalić najavila javnu raspravu o pristupanju eurozoni

Drugo, za široke narodne mase, koje je, pokazalo se, lako zavesti, ideja da bi za mnoge prestala opasnost promjene tečaja kune prema euru kad su u pitanju uzeti, a još neotplaćeni  krediti, zvučala bi privlačno. Još kad se doda mogućnost da bi ulaskom u eurozonu kamatne stope još pale… Ponudiš domorocima koje ogledalce, nekoliko šarenih ogrlica i riješio si stvar! Treće, i za vladajuće možda i najvažnije, kriteriji koje bi trebalo zadovoljiti u procesu ulaska u ERM 2 mogli bi biti dobar argument za sve koji su počeli osvajati svoj dio proračunskih prihoda. Dođu ministru rada Paviću predstavnici sindikata zaposlenih u državnom i javnom sektoru, a on im lijepo kaže: ‘Razumijem vaše zahtjeve, ali, evo, zbog ovog ulaska u eurozonu molim vas da se strpite do 2022. Moramo smanjivati deficite.’

>>>Miodrag Šajatović: Pitanje iz 2020.: ‘Kad će biti bolje?’ Odgovor: ‘Bilo je 2017.’

Isti odgovor vrijedio bi za umirovljenike. I za bilo koga nedovoljno jakoga tko bi se usudio zatražiti povišicu. Evo, guverner Vujčić već kaže da ćemo, ako proračun za 2018. bude dobar, ‘moći tražiti da uđemo u ERM 2’. A četvrto, prelazak bi, kad je o osjetljivu pitanju tečaja riječ, ionako mogao biti krajnje (trenutačno) bezbolan. Zacementirani je tečaj od 1993. do sada napravio štetu koja se više ne može popraviti. Čak su i neto izvoznici odustali od uvjeravanja HNB-ovih čelnika da bi tečajna politika trebala biti u funkciji izvoza  kao što je to u mnogim zemljama koje zahvaljujući i tome imaju mnogo više stope rasta i otpornije su na recesije od Hrvatske.

Privlačnost i problematičnost eura

Rezignirani poduzetnici, neki i na ovog tjedna održanome znanstvenom forumu na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, kažu: ‘Kakav je, takav je, samo ga nemojte stalno mijenjati za nekoliko postotaka. Kad već nećete oslabiti kunu, dajte je zauvijek učvrstite.’ Naravno da nije svejedno s kojim će tečajem Hrvatska ući u proceduru, ali pristajem na okladu da se tu neće dirati ono što je 1993., baš u ovo vrijeme, u inače dobro osmišljenom antiinflacijskom programu pogrešno  određeno kao početni tečaj tadašnjeg HRD-a.

>>>Miodrag Šajatović: Koja će nas vlada napokon naučiti plivati odjevene i u cipelama

Naravno, može se očekivati da će se tijekom najavljene javne rasprave čuti i argumenti protiv pokušaja da se do 2022. kuna zamijeni eurom. Možda se neki od ‘domorodaca’ uplaši da će nakon uvođenja eura kao i u nekim drugim zemljama jednokratno porasti cijene. Privlačno je dobivati plaću u eurima, al’ psihološki je možda problematično kad umjesto 4000 nečega (kuna) dobijete 500 nečega drugoga (eura). A ključni kriterij u toj politmonetarnoj operaciji? Molimo ekipu iz HNB-a da kaže za koliko će uvođenje eura dignuti stopu rasta BDP-a. Ako ima  model prma kojemu je izračunala da bi Agrokorov slom donio 0,3 postotna boda manji BDP, onda taj njezin model može, valjda, izračunati i korist od ulaska u ERM 2

Kolumna Ekonomalije Miodraga Šajatovića, Lider

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Gospodarstvo



Ove mrežne stranice koriste kolačiće kako bismo vam pružili bolje korisničko iskustvo. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje. Nastavkom pregleda web stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda kliknite na: