Čak 74 posto građana smatra da zemlja ide u krivom smjeru
Premijer Plenković najnegativniji političar
Beljak: Postojeći politički sustav je potrošen- HSS će ponuditi nužne reforme
Europljani ove godine putovali iznad očekivanja, a 2018. planiraju i više
HGK podržava povećanje kvota za strane radnike
Istraga protiv Franje Lucića postala pravomoćna
Edo Maajka treći headliner Antivalentinova 3 u veljači u Domu sportova

Miodrag Šajatović: Ekonomsku polemiku Banskih dvora i Pantovčaka poticati, a ne smirivati

Gospodarstvo   |   Miodrag Šajatović/Lider   |   20.11.2017.   | 188 pogleda
Miodrag Šajatović: Ekonomsku polemiku Banskih dvora i Pantovčaka poticati, a ne smirivati

Kad povjesničari neki događaj promatraju s povijesne distance, onda to znači odmak od par desetaka godina. U novinarstvu ‘povijesna distanca’ je – desetak dana. Tako je već prošlo tih desetak dana od medijski iznimno popraćenoga kritičkoga govora predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović na savjetovanju ekonomista u Opatiji. Sada je moguće u miru analizirati i tumačiti njezina stajališta i ona premijera Andreja Plenkovića, različita kad je o ekonomskoj politici riječ.

Grabar-Kitarović: Otporni smo na reforme koje nas trebaju zaštititi kada prođe ‘doba debelih krava’

Da bi se došlo do potpuno zanemarenog dijela tog mimoilaženja, prvo treba odstraniti političke slojeve priče. One o tome da je Kolinda Grabar-Kitarović krenula u kampanju za drugi mandat, preko spekulacija da je HDZ na čelu s Andrejom Plenkovićem neće podržati u borbi za još jedan mandat i da će kandidat biti Damir Krstičević do mogućih osobnih animoziteta i pripadanja različitim ‘klubovima’ (predsjednica kao američki, a premijer kao europski igrač). Vrlo je vjerojatno da u tim vidljivijim slojevima ima istine, ali sve to za buduće makroekonomske politike nije mnogo korisno.

Opatijski plamičak

Valja još u uvodu podsjetiti da je od početaka samostalnosti hrvatske države postojao, bar jednom ili dvaput na godinu, verbalni sukob predsjednika države i premijera. Dugotrajniji novinari sjetit će se da je dr. Franjo Tuđman znao na početku jesenskih sajmova na ZV-u kritizirati što radi vlada. Nastavilo se u vrijeme Stipe Mesića, pa čak i u vrijeme Ive Josipovića. Ili na ZV-u ili u Opatiji planuo bi plamičak polemike, ali bi se odmah i ugasio.

>>>Jurčić: Predsjednica ekonomsku politiku sagleda puno objektivnije od premijera

Čak ni sukobi predsjednika i premijera iz iste stranke, što se sada uzima kao strašna stvar, nisu prva takva situacija. Pa Josipović i Milanović bili su također ista opcija.

Dakle, ako zanemarimo političku stranu mimoilaženja predsjednice i premijera, trebalo bi, na kraju, vidjeti razlikuju li se i razilaze i koliko Grabar-Kitarović i Plenković u dijagnozi, a pogotovo u receptu za dugoročnije i održivije ozdravljenje ekonomije zemlje. Možda je za to dobro analizirati poruke iz sažetih obraćanja na ovotjednoj dodjeli Zlatnih kuna Hrvatske gospodarske komore.

Premijer Plenković govorio je o stabilnom i pouzdanom pravnom okviru te predvidljivom fiskalnom okviru. Najavio je provedbu programa nacionalnih reformi, izmjene zakona o strateškim investicijama i poticanju ulaganja te što manji državni deficit.

>>>Miodrag Šajatović: Pitanje iz 2020.: ‘Kad će biti bolje?’ Odgovor: ‘Bilo je 2017.’

Desetak minuta poslije predsjednica Grabar-Kitarović poruku je sažela u tezu da razvoj hrvatskoga gospodarstva treba temeljiti na izvozu jer će on kreirati proizvode dodane vrijednosti, dovesti do većega gospodarskog rasta i većeg životnog standarda.

Sudar dviju ‘škola’

Pojednostavnjeno, premijer je prihvatio ‘školu’ koju sasvim jasno zastupa potpredsjednica Vlade Martina Dalić, a koja se, također pojednostavnjeno rečeno, svodi na recept da se reformama treba poboljšavati opća ekonomska klima. Horizontalno. I za trgovce i za proizvođače. Za male, srednje i velike tvrtke. Pa neka onda unutar takvog okvira tržište odredi tko će biti pobjednici, a tko gubitnici.

>>>Dalić: Deregulacija i liberalizacija, takva je filozofija Akcijskog plana sa 104 mjere

Predsjednica države, opet pojednostavnjeno rečeno, priklonila se ‘školi’ koja kaže da se postojeći, ne preveliki kapacitet države treba koncentirati na poticanje izvoza i izvoznika. Tu je izbjegla zamku da država određuje koje grane poticati. Opet je riječ o horizontalnoj mjeri. Svaki poduzetnik, mali, srednji ili veliki, može se koristiti mjerama za poticanje izvoza.

Takav pristup podrazumijeva da će sve parcijalne ekonomske politike biti ponajprije usmjerene na povećanje obujma izvoza i broja izvoznika. Pri čemu se očekuje i razrada takvog pristupa. Od poreznih olakšica do svih nezabranjenih oblika stimuliranja izvoza, u skladu s praksom uspješnih izvoznih zemalja.

>>>Miodrag Šajatović: I u eurozoni ću se zauzimati za jačanje izvoza slabljenjem valute

O tim bi se razlikama trebala voditi buduća rasprava Banskih dvora i Pantovčaka. Pogotovo u nedostatku artikuliranih stajališta iz opozicije. I mi u medijima morali bismo poticati nastavak rasprave. Svoditi sve na osobne animozitete ili unutarstranačko ‘sapunanje daske’ zaustavit će konstruktivan dijalog u začetku. Banski dvori morali bi kvantificirati što će njihov pristup donijeti, a jednako tako Pantovčak bi trebao izaći s razradom računice što može donijeti fiksiranje na izvoz. Nema smisla čekati godinu dana do druge Opatije.

Kolumna Ekonomalije Miodraga Šajatovića, Lider

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Gospodarstvo



Ove mrežne stranice koriste kolačiće kako bismo vam pružili bolje korisničko iskustvo. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje. Nastavkom pregleda web stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda kliknite na: