Prometna nesreća u Koriji. Ženska osoba poginula, vozač 22-godišnji mladić teško ozlljeđen
Murganić svjesna problema kapaciteta i nedostatka broja odgajatelja u vrtićima
HRT ostvario prihod od 1,38 milijardi kuna
Kujundžić vjeruje u donošenje novog Zakona o zdravstvenoj zaštiti prije ljeta
Novi portal mediadaily.biz namijenjen medijima u jugoistočnoj Europi
Hrvatska među zemljama s najvećim padom nezaposlenosti,
Zbog izloženosti onečišćenom zraku godišnje umre 7 milijuna ljudi

Europski plašt hrvatske balkanštine


  Politika           Boris Pavelić/Novi list           09.02.2018.         376 pogleda
Europski plašt hrvatske balkanštine

Nova strategija proširenja Europske unije na zapadni Balkan pokazuje do koje je mjere Hrvatska razočarala Europu. Sve što je Hrvatska obećavala, a nije ispunila – poslijeratna normalizacija i pomirenje, suočavanje s prošlošću, rješavanje bilateralnih i graničnih sporova, obračun s korupcijom – sve je to sada postalo neopozivim uvjetom za članstvo ostalim državama bivše Jugoslavije. Hrvatska je time sama sebi učinila štetu koju si je Europa dopustila 1991. godine – baš kako je Europa, posve nepripremljena za nasilje takvih razmjera, devedesetih dopustila rat u vlastitome predvorju, tako je Hrvatska sada samu sebe osudila na višegodišnju, ako ne i trajnu, ulogu europske pogranične karaule. Ali – a to je razlikuje od Europe 1991. – za to je sama odgovorna.

Europska komisija u utorak je usvojila novu strategiju, dokument nazvan »Vjerodostojna perspektiva proširenja i pojačane suradnje EU-a sa zapadnim Balkanom«. Naslov toga dokumenta može se čitati i kao autoironičan, jer nije malo onih kojima se ta navodna »vjerodostojna perspektiva« čini kao konačno priznanje da preostale zemlje bivše Jugoslavije u EU-u neće ući nikada – toliko su im pooštreni uvjeti za ulazak. S druge strane, i istini za volju, s mnogo bi se argumenata moglo pitati o smislu ulaska u EU zemalja koje nisu u stanju ispuniti kriterije europskog ponašanja.

I tu smo kod Hrvatske. Nekoliko godina uoči ulaska, Hrvatska se doista doimala promijenjenom i poboljšanom zemljom. Zaredali su ozbiljni protukorupcijski pravosudni procesi, poboljšalo se pravosuđe i javna uprava, tržište javnih usluga najavljivalo je liberalizaciju, za ratne zločine kažnjeno je i nekoliko viših ratnih vojnih i policijskih zapovjednika... Zemlja je pronašla način da riješi granični spor sa Slovenijom, a odnosi s ostalim susjedima sustavno su kretali nabolje.

Danas, tek koju godinu kasnije, sve je to propalo: protukorupcijski procesi zapeli su u bezdanu specifično hrvatskog proceduralnog maratona; istrage i suđenja za ratne zločine praktički su zaustavljeni, i u Hrvatskoj i u suradnji sa susjedima; arbitraža sa Slovenijom propala je zbog plašljive i ishitrene odluke vlade socijaldemokratskog premijera, a odnosi s većinom ostalih susjeda pokvareni su do stupnja kakvoga od devedesetih nije bilo. Od zemlje nade uoči ulaska, Hrvatska je postala zemlja razočaranja, i to, paradoksalno, nakon što je postala članicom EU-a.

Danas, ovdašnja je svakodnevica raspolućena na retorički ušminkanu, proeuropsku državu, o kakvoj je u utorak u Bruxellesu glagoljao premijer Andrej Plenković, i bolesno društvo, kojemu svjedočimo iz dana u dan, od jezivih kritika Svjetskoga židovskog kongresa, preko zloslutnoga paljenja LGBT simbola, do sramotnih naknada bivšoj tvrtki vladina povjerenika u Agrokoru.

»Sve zemlje moraju se nedvosmisleno obvezati, i riječju i djelom, na prevladavanje naslijeđa prošlosti postizanjem pomirenja i rješavanjem otvorenih pitanja, posebice graničnih sporova, znatno prije pristupanja Europskoj uniji« – to je jedan od uvjeta koje istočnim hrvatskim susjedima postavlja nova europska strategija. Uoči ulaska u EU, Hrvatska je taj uvjet ispunila, a onda ga, postavši članicom, iznevjerila.

Kada je Milanovićeva vlada, onako navrat nanos, poslije jednog članka u novinama Saboru predložila izlazak iz arbitraže, na ovome smo mjestu upozorili da bi trebalo, ako ništa drugo, bolje i temeljitije promisliti. Danas imamo što imamo – apsurd u kojemu Vlada, zbog odluke parlamenta, ne može provesti arbitražnu odluku koja za Hrvatsku uopće nije loša. Granični spor sa Slovenijom time je produžen na neodređeno vrijeme, i pretvoren u klasični slučaj »uvoza nestabilnosti« u uniju, od kojega EU s razlogom panično bježi. Povrh toga, Hrvatska posve jasno daje naznačiti da svoj status članice EU-a ubuduće kani koristiti baš onako kako je to prema njoj pokušavala Slovenija, i to unatoč činjenici da je uoči ulaska – sjeća li se toga još itko? – pismenom izjavom obećala da svoje članstvo u EU-u neće koristiti kao veto za rješavanje bilateralnih sporova sa susjednim kandidatkinjama.

Nije drukčije ni sa svim drugim ključnim reformama nužnima za ulazak u EU - poslijeratnom normalizacijom, pomirenjem, obračunom s korupcijom, reformama pravosuđa i javne uprave... Na svim je tim područjima Hrvatska uoči ulaska ostvarila opipljiv napredak, da bi ga, nakon što je postala članica, sama naglo opozvala. Sjetimo se: nakon članstva, bivšem premijeru ukinuta je jedna pravomoćna i jedna nepravomoćna presuda, a ponovljeni postupci razvodnili su se u medijsko nepostojanje; ukinuta je pravomoćna presuda Branimiru Glavašu, premda je izdržao gotovo cijelu kaznu; pravosudnu suradnju u suđenjima ratnih zločina, koja je nekoliko godina dobro funkcionirala, dekretom je prekinula vlada Zorana Milanovića; pravosuđe i javna uprava, po općoj ocjeni – uključujući tu i predsjednicu Republike – opet su postali ključni problem zemlje; odnosi sa svim susjedima, osim Italije, gotovo su na razini onih iz devedesetih godina... Hrvatska, u jednu riječ, nije opravdala vlastito formalizirano europejstvo, štoviše – iz dana u dan nastoji ga pretvoriti u jeftinu pozlatu kojom premazuje vlastite balkanske resantimane. Europa kao plašt vlastite balkanštine? Jest, bili smo naivni, ali baš to, brate, ipak nismo očekivali.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Politika



Ove mrežne stranice koriste kolačiće kako bismo vam pružili bolje korisničko iskustvo. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje. Nastavkom pregleda web stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda kliknite na: