Vlada RH: Sav potreban novac za liječenje djece bit će osiguran iz proračuna
HND traži kažnjavanje osobe koja je vrijeđala i napala novinara Index.hr
Dan antifašističke borbe - sjećanje na osnutak Sisačkog partizanskog odreda
Predsjednika Sabora Jandroković čestitao Dana antifašističke borbe
Plenković čestitao Dan antifašističke borbe
Izaslanstvo Grada Virovitice položilo vijenac na Partizanskom groblju.
Udruga antifašista obilježila Dan antifašističke borbe.

Đelem, đelem na bilogorskim brežuljicma - reportaža o Romskoj kući u Maglenči, povodom Svjetskog dana Roma

Reportaža   |   Goran Gazdek   |   08.04.2017.   | 1904 pogleda
Đelem, đelem na bilogorskim brežuljicma - reportaža o Romskoj kući u Maglenči, povodom Svjetskog dana Roma

Na pragu prekrasne drvene kuće u selu Maglenča na broju 31, desetak kilometara sjeveroistočno od Bjelovara predsjednik Udruge Roma Lovara Goran Đurđević nas čeka štamplom travarice s okusom lavande. Ima tu i rakija drugačijih aroma, ali lavanda je usko vezana uz romsku tradiciju, oni su je na ova područja donijeli iz Indije, pa je njome najprirodnije gostu poželjeti dobrodošlicu na romsko imanje – ljepotom sitnih ljubičastih cvjetova u grmovima posađenim tik uz kuću, opojnim mirisom sasušenih grančica ili eteričnog ulja, i eto, okusom.

Ulaz u kuću je okrenut prema istoku, baš kako su se vjekovima postavljali i čergarski šatori jer Romi sebe smatraju djecom Sunca, i na taj mu način odaju počast. Kraj vrata je brončano zvonce. Valja potegnuti batić prije nego zakoračimo u romski dom kako bi otresli predrasude i negativnu energiju koju možda nosimo sa sobom, a poslije zvona na crvenom otiraču obrisati noge jer tek tako možemo biti sigurni da sve ostavljamo vani. Duboko je to ukorijenjeno u tradiciju, još od vremena kada su Romi iz Indije kretali u svijet; trebalo se riješiti onoga što nije dobro, a što je pokupljeno na putu, kasnije i na svim drugim putovanjima.

ROMI LOVARI

Tipičnu romsku etno kuću s početka 20. stoljeća od neobrađenih dasaka dali su sagraditi supružnici Goran i Slađana Đurđević i Udruga Roma Lovara 2010. godine pazeći na svaki detalj. Željeli su javnosti ponuditi atraktivnu i autentičnu turističku uslugu prikazujući nepoznatu romsku povijesti kroz stalni postav dokumentarne izložbe, tradiciju, jezik i običaje kao sastavni dio bogate hrvatske baštine. I uspjeli u tome - stvorili su jedinstvenu turistički destinaciju kakve nema nigdje u Europi što je 2016. godine prepoznala Hrvatska turistička zajednica pa im je dodijelila nagradu „Suncokret ruralnog turizma“.

Iz godine u godinu, zahvaljujući prije svega Turističkoj zajednici Bjelovarsko-bilogorske županije, sve je veći broj posjetitelja, ljudi dolaze iz gotovo cijele Hrvatske. Lani je oboren i rekord, ugošćeno je 50 autobusa učenika osnovnih i srednjih škola, umirovljenika, planinara i ostali znatiželjnika, dvostruko više nego godinu ranije. „Posebno smo ponosni što je Romsku kuću od otvaranja obišlo svo troje predsjednika: Stipe Mesić, Ivo Josipović i Kolinda Grabar Kitarović“, naglašava Đurđević.

Na zidovima kuće je stalna dokumentarno-povijesna izložba koja govori o položaju Roma u svijetu, porijeklu, nazivu, raseljavanju, doseljavanju u Hrvatsku, obiteljskim običajima i tradiciji. Podaci su izvučeni iz matičnih ureda, arhiva, muzeja i rijetkih zapisa. Plod je to Goranovog petnaestogodišnjeg sustavnog istraživanja, još od 2001. godine kada je osnovao udrugu, njegovo autorsko i životno djelo. „Autori tih rijetkih tekstova na koje sam nailazio nisu Romi jer oni nisu pisali vlastitu povijest. Naša tradicijska kultura njegovala se unutar obitelji, primopredajom se prenosila na mlade naraštaje“, govori nam.

Goran je bio među prvim Romima u Bjelovarsko-bilogorskoj županije završio osnovnu i srednju školu. Bionajmlađi student u generaciji (17 godina) Šumarskog fakulteta u Zagrebu i jedini deklarirani Rom student u Hrvatskoj.

U svijetu postoji 64 skupine Roma s približno 16 milijuna deklariranih pripadnika te zajednice, među kojima su najbrojniji Lovari, gotovo 13 milijuna. U Hrvatskoj je 8 skupina, a Lovari su ovdje najmalobrojniji. Među 16.900 Roma tek je 1064 Lovara. Za sebe kažu da su upravo oni autohtoni hrvatski Romi jer su ovo područje naselili još u 14. stoljeću, prvo Dubrovnik, onda i ostale krajeve. „Prema prvim zapisima iz 1365. u Dubrovačkoj Republici su ih vjerojatno zbog boje kože, nazivali Egipćanima. No, po prezimenima zaključujemo da se ipak radi o Lovarima. Izvjesno je da su bili tretirani kao i svi ostali građani, nisu bili proganjani zbog krađe ili prijevare što se uvriježilo kao stereotip o Romima u drugim našim krajevima. Tu se spominje i da su dvojica braće deponirala svoje remene, zapravo zlatnike u kožnim trakama, u gradsko poglavarstvo. U Varaždin su stigli 1765. Godine, a nakon velikog požara raselili su se u obližnja područjima, pa su tako došli i u bjelovarsku okolicu“, objašnjava gospodin Đurđević.

Lovari govore najzastupljenijim romskim dijalektom, homani chiba, a prema vjeroispovijesti su katolici. Ime im dolazi od riječi novac jer su bili poznati i umješni trgovci. Na romskom love znači novac, a odatle i poznati žargonizam u hrvatskom jeziku – lova. Kod lovara je značajan kult konja, odlično su njima trgovali, bili su stručnjaci za njihovo liječenje, veoma vješti jahači, i jedina su romska skupina koja ne jede konjsko meso.

PIKANTNA POGAČA

Pogačom koja simbolizira zajedništvo i blagoslov dobrodošlice, za stolom nas pozdravlja Slađana Đurđević. Unutrašnjost je žensko carstvo, kaže nam, pa brigu o gostima i u ovoj kući dalje preuzima žena. Kruh prema običaju, zajednički režu domaćica koja čeka goste i onaj tko ih je doveo. U našem slučaju to je direktorica Turističke zajednice Bjelovarsko-bilogorske županije Jasna Fila Vaniček. Kao i većina jela romske gastronomije, pogača je pikantna. „U romskoj kuhinji sve mora biti ljuto i crveno. Hrana koju su pripremali nije uvijek bila ispitana. Manje-više se temeljila na namirnicama koje su prikupili ili trampili za usluge ili robu koju su prodavali pa je ljutina važila za prirodni antibiotik, Romi su vjerovali da ljuto sprječava zarazu. Ljuto je i temelj za dobro raspoloženje; ples Roma ne bi bio toliko impresivan i živahan da nema ljute hrane“, govori gospođa Đurđević.

Prve romske kuće nisu imale potkrovlje ni drveni pod. U sredini je bilo ognjište, i tu se odvijao obiteljski život. Pod se radio od pečene domaće cigle koja je u međuprostoru popunjena miješanjem cementa ili pijeska i vode, ovisno o tome što su imali. Kako su duže boravili na određenom prostoru, unosili su inovacije i nadopunjavali prostor za ugodnije življenje pa se ognjište preselilo u jedan od kutova kuće. „Vremenom su unosi inventar, ormare i na njima drvene škrinje odnosno kofere, kao nešto što ipak ostavlja trag nomadskog načina života. Oni su uvijek bili spremni za novi polazak jer nikada nisu znali kad će ih ponovno potjerati, omalovažiti i kad će im život ponovno biti u opasnosti“, govori Slađana dok nam pokazuje unutrašnjost ormara, cvjetne marame i suknje

I potkrovlja su počeli graditi sredinom dvadesetog stoljeća. Kako su duže boravili na jednome mjestu obitelji su bivale sve brojnije, bilo je potrebno više prostora za smještaj djece. Potkrovlje je također služilo i za sušenje ljekovitog bilja koje su sakupljali i od njih radili raznorazne pripravke za liječenje vlastite obitelji i prodaju većinskom narodu.

Dok nam o svemu tome znalački govori, manirom elokventnog tumača i vrsnog turističkog vodiča, Slađana osjeti upitnike u našim očima i prije nego bilo što izustimo kaže: „Da, ja sam plava Ciganka, ne po porijeklu već po opredjeljenju. Govorim tri dijalekta romskog jezika, pripadnica sam većinskog naroda, udana za Roma, ušla u romsku obitelj koja se bavi zaštitom običaja i kulture, prihvatila jezik i tradiciju i kažu postala najveća Ciganka na ovom području“.
Planirano vrijeme za obilazak imanja, razgledavanje izložbe, kušanje delicija lokalnih OPG-a i razgovor s domaćinima je 90 minuta. Za to vrijeme gosti mogu saznati sve o romskom načinu života i njihovom poimanju svijeta, i dobiti odgovor na brojna pitanja: zašto isključivo nakiti od zlata, zašto crveno, zašto trakica za sreću na desnoj ruci, zašto glasna glazba, zašto šareno, zašto crveni šešir, zašto suknje do gležnja…

ŠTO SVE NUDI ROMSKA KUĆA

Radno vrijeme: po najavi
Kapacitet: 30 gostiju
Kontakt: Udruga Lovari-Romska kuća, Maglenča 31, 43226 Veliko Trojstvo
Tel: 043/885-042, Mob.: 099-222-70-40, e-mail: romlovar@gmail.com
Ponuda: Razgledanje stalnog postava povijesti i običaja Roma Lovara, mini knjižnica, kulturno-edukativni centar. Moguć je najam otvorenog i zatvorenog prostora za sve evente, edukacije, prezentacije i okrugle stolove te prostora za roštilj, peku i ražanj. Moguće je organizirati prezentaciju romske glazbe, ples, nastup KUD-ova, vožnju kočijom, jahanje, obilazak lokalnih OPG-a, obližnjih izletišta i noćenje.

(Reportaža je objavljena u časopisu Business&Lifestyle Privrednog vjesnika, fotograije Goran Gazdek i Štefan Brajković)

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Reportaža



Ove mrežne stranice koriste kolačiće kako bismo vam pružili bolje korisničko iskustvo. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje. Nastavkom pregleda web stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda kliknite na: