Čak 74 posto građana smatra da zemlja ide u krivom smjeru
Premijer Plenković najnegativniji političar
Beljak: Postojeći politički sustav je potrošen- HSS će ponuditi nužne reforme
Europljani ove godine putovali iznad očekivanja, a 2018. planiraju i više
HGK podržava povećanje kvota za strane radnike
Istraga protiv Franje Lucića postala pravomoćna
Edo Maajka treći headliner Antivalentinova 3 u veljači u Domu sportova

Damir Bajs: Poduprijet ćemo programe za razvoj ruralnog turizma

Intervju   |   Goran Gazdek   |   12.10.2008.   | 1667 pogleda
Damir Bajs: Poduprijet ćemo programe za razvoj ruralnog turizma

Od kada je prije devet mjeseci imenovan ministrom turizma, Damira Bajsa prati prilična medijska pozornost. Dočekan je "na nož" jer nije iz struke. Potječe iz kontinentalne županije, a novinari su naglašavali da ne govori ni jedan strani jezik. Uz to, na ruku mu nisu išle ni okolnosti - uoči početka  sezone počela su se primjenjivati nova pravila o ograničavanju unosa hrane i ulasku maloljetnika u Hrvatsku, koji nisu s roditeljima pa je morao osobno ishoditi odgodu primjena.

Prošlo je devet mjeseci od kada ste preuzeli dužnost ministra turizma. Kako sada, nakon završetka Vaše prve turističke sezone, ocjenjujete to razdoblje?
- Kada sam preuzeo dužnost ministra turizma imao sam nekoliko zadataka. Prvi je bio priprema turističke sezone Hrvatskoj, druga promidžbu u inozemstvu, a treća brinuti o provođenju programa. Zadovoljan sam pripremom turističke sezone, u nju smo uložili više od 6 milijardi kuna. To se, prije svega, odnosi na obnovu i razvoj komunalne infrastrukture što se ove godine i te kako osjetilo i isplatilo. Eto, obnovili smo luke i flotu Jadrolinije, dobili smo nove, veće i brže brodove pa sam radostan kad čujem da, iako je bilo 6-7 posto više putnika, u pristaništima nije bilo gužvi. Priprema je bitna jer ne želimo da se gost, kao uspomene s ljetovanja u Hrvatskoj, prisjeća gužvi u trajektnim lukama. Bitno nam je da turist bude zadovoljan jer je njegova preporuka glavni element za povratak ili dobivanje novih gostiju. Zadovoljan sam i sezonom, brojke su iznad očekivanja. Iako je to bila zahtjevna sezona zbog recesije i ekonomskih kretanja u svijetu u prvih osam mjesec posjetilo nas je 9 milijuna turista koji su ostvarili gotovo 50 milijuna noćenja što je trend rasta iznad naših očekivanja. Što se dohodovnosti tiče, u prvih šest mjeseci zabilježeno je povećanje prihoda za 16 posto. A sezona još nije gotova.
Na čemu još temeljite zadovoljstvo?
- Uvjereni smo da je veći broj noćenja ostvaren u kvalitetnijim hotelima. Imamo 122 hotela s četiri zvjezdice, što je 67 više nego prošle godine, 16 hotela s pet zvjezdica, 6 više nego prošle godine. Još je 18 hotela u postupku za dobivanje 4 zvjezdice, a 7 ih čeka kategorizaciju na 5 zvjezdica. Jasno je da su ulaganja u sektor pridonijela da rezultati budu dobri, posebice kada gledamo našu konkurenciju koja ponekad ima i crvene brojke - minuse u gostima, noćenju ili dohotku. No, mi smo svjesni da se moramo još truditi, da moramo pratiti svjetske trendove i događanja na turističkim tržištima. Tu je pred nama dosta posla.

ŽELIMO TURIZAM KOJI ĆE TRAJATI 365 DANA

Bilo je dosta skepse nakon Vašeg imenovanja ministrom turizma, prije svega u stručnim krugovima, a onda i u dijelu javnosti. U međuvremenu ste se sastajali i s Vašim kritičarima, putovali Hrvatskom, obilazili turistička središta. Jesu li sada promijenili mišljenje?
- Ja sam političar, a političar mora biti svjestan da na javnoj sceni mora biti izložen i kritici, bila ona opravdana ili neopravdana. Bio sam na naslovnoj stranici dva dnevnika makar još ministarstvo nije ni osnovano, a ja nisam dao ni jednu izjavu kao ministar. I to je, čini mi se, rekord. Dobro, neka bude tako, ali ono što je meni bitno to su argumenti koji će pokazati jesam li sposoban za posao koji ću raditi. Postoje samo dvije kategorije ministara, uspješni i neuspješni. To je jedino što će se vidjeti kada moj mandat istekne. Ono što mi je sada bitno je da to više nije tema razgovora i to samo po sebi dovoljno govori da osim tih početnih nije bilo više takvih kritika. Prate se naši potezi, izloženi smo analizama, a crta će se podvući na kraju i onda će se reći je li to bilo dobro ili nije.

U kojoj fazi je izrada strateških dokumenata hrvatskog turizma, takozvane dubinske analize? Nije li ona već trebala biti završena?
- Dubinska analiza stanja turizma je u tijeku izrade u 14 poglavlja. Sve probleme stavili smo na stol, razgovaramo o njima, ni jednu temu nismo ostavili nepokrivenu, na njima rade niz stručnjaka iz desetak drugih ministarstava i strukovnih udruga. Želimo prije svega utvrditi kakvo je stanje našeg turizma u odnosu prema konkurentima i kako pridonijeti mjerama za povećanje konkurentnosti hrvatskog turizma. To je opsežan i ozbiljan posao.

Kakvo mjesto treba dati ruralnom i kontinentalnom turizmu? Dolazite iz Bjelovarsko-bilogorske županije pa valja očekivati da ćete imati više razumijevanja za razvoj turizma na kontinentu.
- Činjenice su jednostavne, turizam zarađuje ili bolje rečeno pridonosi ukupnom bruto nacionalnom dohotku sa 7 milijardi eura, od toga se 305 milijuna eura ostvaruje u kontinentalnim županijama. Treba reći da turistički nerazvijena područja nisu samo kontinentalne županije, možemo govoriti i o Dalmatinskoj zagori pa i nekim otocima. Ne mislim da ćemo u kratko vrijeme u bitnome promijeniti odnose. I dalje ćemo razvijati turizam na moru to je neosporivo i nitko ne želi da se to promijeni. Ali želimo turizam koji će trajati 365 dana i to u cijeloj Hrvatskoj. Turizam je iznimno pogodan za ruralna područja neovisno gdje su ona, zato što je turizam ekološki prihvatljiv i što je radno intenzivan. Koristi prirodne resurse i omogućava izravan plasman proizvoda koji ste sami proizveli. Želimo turizam koji će biti stalna, a ne sporedna djelatnost. Turizam je u mnogim državama bio izabrani instrument podizanja dohotka, a najbolji primjer za to je Austrija. Sa županijama, općinama i gradovima razvijat ćemo javne sadržaje turističke namjene, dajemo kredite za seoska obiteljska domaćinstva, za razvoj malih obiteljskih hotela, dakle za smještaj gostiju. Sufinancirat ćemo promidžbu te odgoj i obrazovanje ugostiteljskog i turističkog kadra. Mi već sada imamo razvijeni turizam na kontinentu - to su zdravstveni i lovni turizam, a ne treba nikada podcijeniti ni kulturni turizam, to je naša velika mogućnost.

TURIZAM JE DOBRA I SIGURNA INVESTICIJA

Postoji očiti nerazmjer između želja i mogućnosti. Primjer za to je Park prirode Papuk koji se brzo razvija u turističko središte, ali ga ne prati turistička infrastruktura. U selima u okolici Parka, Požeško-slavonskoj i Virovitičko-podravskoj županiji nema ni jedne jedine obitelji koja bi se bavila turizmom. Kako objasniti ljudima da mogu živjeti od turizma?
- U najskorije vrijeme imat ćemo ljude na terenu koji će podučavati o standardima turističke industrije. Mi ljudima moramo objasniti što im donose gosti koji dođu obići njihov kraj, ali istodobno i naglasiti kako to nije jednostavna djelatnost jer turizam ima svoje standarde. Ne želimo im samo ponuditi kredite koje je teško odbiti već ćemo im slati stručnjake koji će ih savjetovati kako ih najbolje iskoristiti. Nitko tko se ozbiljno bavi turizmom, tko ima ideja još nije propao. Turizam je investicija koja je relativno sigurna.

Je li Vas, na neki način, uvrijedila izjava Radimira Čačića da Vaše ministarstvo falsificira podatke o broju turista, broju noćenjima i turističkoj potrošnji?
- Nije me uvrijedila! Zašto bi me uvrijedila takva izjava? Ja sam čovjek na javnoj sceni, ministar u Vladi i jasno je da čelnik jedne manje oporbene stranke ima pravo kritizirati Vladu. No, bilo bi bolje da se kvalitetnije spremi za tu kritiku jer ono što je rekao zasniva se na komediji zabune i teoriji zavjere. Dok je bio ministar vrlo rado je koristio statističke podatke iz niza izvora, a sada mu to ne paše. Sada je to teorija zavjere jer su se svi najednom urotili i daju krive podatke - od Ministarstva turizma, Državnog zavoda za statistiku, Hrvatske turističke zajednice, Hrvatskih autocesta pa sve do Hrvatske narodne banke koja neovisno daje podatke skupljene prema metodologiji usklađenoj s europskim standardima. Nadam se da je njegov posao time završen i da će se sada, kada bude vraćen u Sabor, baviti drugi stvarima.

 SVAKI GOST JE DOBRODOŠAO

Svjedoci smo omalovažavanja tradicionalnih gostiju zbog predrasuda koje vladaju među nekim građanima i dijelu turističkih radnika. Što ministarstvo može napraviti da se promijeni percepcija prema gostima iz Češke, Rusije, Poljske ili Mađarske i prema onima slabije platne moći?
- Svaki gost je dobrodošao gost. Ima izdvojenih slučajeva podcjenjivanja, ali generalno, tretiramo se kao vrlo gostoljubiva zemlja gdje su strani turisti, prema svim anketama, dobrodošli. U niz navrata smo jasno slali poruke da smo turizam svi mi u Hrvatskoj i da se prema svima moramo ponašati jednako bez obzira na to odakle dolaze, gdje odsjedaju i koliko troše. Na kraju krajeva, turisti iz Rusije su drugi po dnevnom trošenju, odmah iz Britanaca. Troše 104 eura dnevno, najzahtjevniji su, ali i najzahvalniji gosti. Traže visoke standarde i to su spremni platiti.

Komentari

Za korisnike Facebooka



Za korisnike foruma

    Registriraj se

Ako prilikom prijavljivanja dolazi do greške, kliknite OVDJE.



Još iz kategorije Intervju



Ove mrežne stranice koriste kolačiće kako bismo vam pružili bolje korisničko iskustvo. Za više informacija o korištenju kolačića na ovim stranicama, kliknite ovdje. Nastavkom pregleda web stranice slažete se sa korištenjem kolačića. Za nastavak pregleda kliknite na: